Zla civilizacije

ČOVJEK KOJI PREZIRE EVOLUCIJU: ‘Kad bismo opet postali gladni i promrzli, bili bismo ispunjeniji’

Tko su ti ljudi koji žele produžiti svoj život posebnom prehranom, izbjegavanjem alkohola, vježbanjem i drugim napornim stvarima? Tko ih uopće razumije?

Godine koje time dobivamo, dok se približavamo svom stotom rođendanu, teško da su godine koje stvarno želimo. Kada bi se život mogao zamrznuti prije 25. rođendana, prije ćelavosti, očne mrene i umjetnih zubi, onda bi se to još i isplatilo, piše Daily Mail.

Umjesto toga ljudi kasne srednje dobi idu na duge usamljene vožnje biciklom, bave se natjecateljskim squashom ili, ako se radi o piscu Scottu Carneyu, trče na Kilimandžaro noseći na sebi samo kapu za kupanje.

‘Što nas ne ubije’

Nakon što je naučio kako se nositi s visinskom bolesti i grčevima tako što je prihvatio tehniku disanja koju podučava nizozemski guru Wim Hof, Carney se popeo na 5.895 metara visoku planinu za 28 sati. Većini običnih ljudi za to treba tjedan dana.

Carney je ljutit na činjenicu kako je moderan život učinio ljude tromima. Mi smo “debeli, lijeni te sve češće obolijevamo”. Idemo od doma do ureda i nikada ne udahnemo svježi zrak.

“Ljudi ovog stoljeća previše su se najeli, predobro su grijani i nemaju dovoljno stimulansa u životu.” Dok su naši pećinski preci morali nadmudriti grabežljivce, izdržati glad i “izbjeći razne kataklizme”, mi imamo klima uređaje, obilje hrane, toplu odjeću, sapun i toplu vodu.

Užasi civilizacije

Umjesto da je zahvalan za civilizaciju, Carney ju ne podnosi. Nakon što smo se riješili svih stresova i teškoća koji su mučili naše drevne pretke, živčani nam se sustav ulijenio. Carney smatra da kada bismo samo ponovo postali gladni, mokri i promrzli, okrenuli leđa neboderima, plastici i ugodnim krevetima, bili bismo ispunjeniji.

‘Civilizacija je uništila ljudski rod’Foto: Tracy King/Thinkstock

Sve, od reumatskog artritisa, mentalnih bolesti, Parkinsona i astme očito je rezultat velikog raskola između praiskonskih bića koja smo nekoć bili (a duboko unutra navodno smo još uvijek) i mekušaca kakvi smo postali.

“Iako naš živčani sustav žudi za svijetom u kojem je evoluirao, moderno je doba sklono misliti o čovječanstvu kao nečemu fundamentalno različitom od svega ostaloga”, tvrdi Carney.

Ako je sve krenulo po zlu onda kada su pećinski praljudi naučili kako praviti vatru za kuhanje i koristiti kamene alate, do vremena industrijske revolucije u 19. stoljeću “naša tehnološka vještina postala je toliko moćna” da je slomila zadnje poveznice s našim temeljnim porijeklom. Električna rasvjeta, vodoinstalacije, motorna vozila i tako dalje, po Carneyevom shvaćanju “stvari koje smo napravili da nam bude ugodnije čine nas slabima.”

Meditacije, mistična iskustva i bol

Pa hajdemo onda ponovo početi patiti! Kako bi rekreirao strašne okolnosti u kojima su se nalazili naši preci”, Carney se udružio s Wimom Hofom, koji vjeruje kako čovjek može preuzeti kontrolu nad autonomnim živčanim sustvom pomoću meditacije i skidanja u šumi.

Držeći dah pod vodom i po deset minuta, Wim Hof je doživio i mistična iskustva, no kada je pokušao zaroniti ispod arktičkog leda, “oči su mu se počele lediti a kristalizacija mu je mutila vid”. Morala ga je spašavati policija.

Neobeshrabljen, Hof potiče svoje sljedbenike da se goli valjaju u snijegu kako bi se “probili u svoju najdublju psihologiju”. Hladnoća pojačava proizvodnju inzulina, sužava cirkulacijski sustav te podiže mentalnu svijest”.

Nakon toga moraju brzo u saunu, gdje se “arterije iznenada otvaraju i krv prokulja u ta hladna područja, stvarajući mučan osjećaj boli.”

Program Wima Hofa sada je višemilijunski posao. Obožavaju ga u Kaliforniji, a posebno hollywoodske zvijezde.

NEVJEROJATNI PRIZORI: Fotograf sasvim slučajno iz helikoptera snimio nepoznato amazonsko pleme

Novo vrijeme, stari stresovi

Povratak korjenimaFoto: Vadimborkin/Thinkstock

“Niti jedan neandertalac nikada nije imao razloga za odlazak zubaru”, tvrdi Carney.

Neandertalci su imali otporniji probavni trakt koji im je omogućavao da jedu sirovo meso. Znači li to da bismo mi trebali baciti naše štednjake.

Ovaj čovjek očito mrzi činjenicu da se je dogodila evolucija. A ako već ne može preusmjeriti razvoj unatrag, onda će barem pokušati replicirati prijašnje opasnosti.

Kako bi generirao kortizol, hormon koji naše tijelo ispušta u prilikama ekstremnog stresa, Carney se pridružio još 3.4 milijuna ljudi koji se tijekom godine takmiče u tjeranju svog tijela do krajnjih granica u kojim god izazovima organizatori odaberu.

Na takvim okupljanima sudionici se penju po električnoj ogradi, zavlače se ispod bodljikave žice, pužu kroz kanalizacijske cijevi, zaranjaju u ledene lokve i penju po užadi. “Takmiču se sve dok nisu potpuno iscrpljeni i mišići im se ne počnu tresti. Povraćaju u blato sa suzama u očima.”

Ulaznica je 200 dolara (1.336 kuna), a dok se dobrovoljno muče, ti su ljudi u deliriju sreće. “Krv mi curi niz nogu”, napisao je Carney. “Pogled na površinsku ranu samo me još dodatno puni životom.

Trudeći se iz petnih žila da što jače naglasi blagodati sirove prirode, i napadajući urođeno zlo stvari kao što su satelitska navigacija (zbog koje smo izgubili naše vlastite navigacijske vještine), knjiga Scotta Carneya ‘Ono što nas ne ubije’ postala je pravi bestseller u Trumpovoj Americi.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr