Nije baš sve zdravo

KONAČNO RAZBIJENA VELIKA ZABLUDA O VITAMINIMA: Većina ih je beskorisna, ali neke svakako treba uzimati

Djeluje kao očit, jednostavan savjet: jedite povrće, redovito vježbajte i, naravno, uzimajte vitamine.

Ili možda ne.

Desetljeća istraživanja nisu uspjela pronaći nikakav konkretan dokaz da vitamini i razni vitaminski nadomjesci pružaju bilo kakvu stvarnu korist, piše IFLScience.

KAKAV PREOKRET! Antioksidansi zapravo ubrzavaju metastaziranje i razvoj raka?

U stvari, nedavna su istraživanja čak pokazala kako je situacija u stvari potpuno suprotna, jer da neki vitamini mogu biti i štetni. Nekoliko ih je povezano s određenim oblicima raka, naprimjer, dok drugi povećavaju rizik od bubrežnog kamenca.

Sve su čvršći dokazi da su multivitamini loši, a ovo je hrana kojom biste ih trebali zamijeniti

A nova velika studija objavljena ove srijede navodi kako, unatoč rastućem znanju, ljudi i dalje gutaju vitamine kao i prije desetak godina.

Dakle, evo popis vitamina i nadomjestaka koje bi trebali uzimati, kao i onih koje bi trebali izbjegavati:

1. Multivitamini – izbjegavajte ih, ionako ćete dobiti sve što trebate uravnoteženom prehranom

Desetljećima se smatralo kako su multivitamini ključni za opće zdravlje. Vitamin C ‘jača vaš imunosustav’, vitamini A do D štite vaš vid, vitamin B daje vam energiju.

Ne samo da sve to već ionako dobivate iz hrane koju jedete, već studije sugeriraju kako pretjerana konzumacija čak može i škoditi. Veliko istraživanje provedeno 2011. u kojem je sudjelovalo blizu 39.000 žena starijih od 25 godina pokazalo je da su žene koje su dugoročno uzimale multivitamine u stvari imale veći rizik od smrti nego one koje nisu.

2. Vitamin D – Pomaže da vam kosti ostanu čvrste, a teško ga je dobiti iz hrane

Sunce, more
Sunce sjajno pomaže u dobivanju vitamina DFoto: Donald34/Thinkstock

Vitamin D nije prisutan u većini hrane koju jedemo, ali je kritičan sastojak koji nam drži kosti čvrstima tako što nam pomaže u apsorpciji kalcija. Sunčeve zrake isto tako pomažu tijelu da ga proizvede, ali zimi Sunca nema uvijek dovoljno. Nekoliko nedavnih istraživanja otkrilo je kako ljudi koji svakodnevno uzimaju nadomjestke za vitamin D žive u prosjeku dulje od onih koji ih ne uzimaju.

3. Antioksidansi – preskočite ih, višak ovih elemenata u organizmu povezan je s povećanim rizikom od određenih vrsta raka, bolje da jedete bobice

Vitamini A, C i E su antioksidansi koji se nalaze u brojnim vrstama voća, posebno u bobicama, kao i u povrću, a čak se i tvrdilo kako bolje štite od raka.

Ali nova istraživanja pokazuju da, kada ih se uzima previše, antioksidansi mogu u stvari biti štetni. Veliko, dugoročno istraživanje mučkaraca pušača pokazalo je kako su oni koji su redovito uzimali vitamin A imali veće šanse da obole od raka pluća nego oni koji nisu. A 2007. je obavljeno provjeravanje ispitivanje nekoliko različitih vrsta nadomjestaka antioksidansa. Rezultati su opisani ovako: “Tretman s beta karotenom, vitaminom A i vitaminom E može povećati smrtnost.”

4. Vitamin C – preskočite ga, vjerojatno vam neća pomoći da brže prebolite prehladu, a i bolje je da jedete citrična voća

limun i naranča
Dovoljno je da jedete limun i naranču, tablete vam ne trebajuFoto: rodrigobark/Thinkstock

Sva ta moda oko vitamina C koju je započela preporuka kemičara Linusa Paulinga još u sedamdesetima jednostavno je samo to – moda. Studija za studijom pokazale su kako vitamin C nema praktički nikakvog učinka u spriječavanju prehlade. Uz to, megadoze od 2.000 miligrama ili više mogu povećati rizik od bolnih bubrežnih kamenaca.

5. Vitamin B3 – preskočite ga i umjesto toga jedite tunu, lososa ili ciklu

Godinama se vitamin B3 promovirao kao sjajan tretman za sve, od Alzheimerove bolesti do bolesti srca. Ali novije studije pozvale su na prestanak pretjeranog propisivanja ovog elementa.

Velika studija iz 2014. obavljena na više od 25.000 ljudi sa srčanim bolestima otkrila je da stavljanje ljudi na dugoročne doze vitamina B3 kako bi se povećao nivo ‘dobrog’, HDL kolesterola, nije smanjilo učestalost srčanih ni moždanih udara, kao niti njihovu smrtnost.

Ljudi iz ove studije koji su uzimali nadomjestke za B3 češće su nego oni koji su uzimali placebo razvijali infekcije, probleme s jetrom, i unutrašnja krvarenja.

6. Probiotici – preskočite ih, znanost jednostavno nije još dovoljno napredna kako bi imali nekakvu značajniju korist, a uostalom možete jednostavno jesti jogurte

jogurt
Jeftiniji izvor probiotika su jogurtiFoto: nensuria/Thinkstock

Probiotici – skupi bakterijski nadomjesci koji se i prirodno nalaze u jogurtu i drugoj fermentiranoj hrani, postali su veliki posao s tržišnom vrijednošću od oko 23.1 milijardu dolara 2012. godine.

Ideja je jednostavna. Podržavajte trilijune bakterija koje žive u vašim crijevima a za koje znamo da igraju ključnu ulogu u regulaciji našega zdravlja.

Ali pretvaranje te ideje u praksu bilo je malo kompliciranije. Za sada su učinci probiotika dosta neravnomjerno raspoređeni. Ponekad pomažu, a ponekad ne. Tako da, umjesto da kupujete skupe tablete, samo redovito konzumirajte jogurt.

7. Cink – uzmite ga, radi se o jednom od rijetkih sastojaka za koje se pokazalo da stvarno skraćuju prehladu

Za razliku od vitamina C, za kojeg se pokazalo da ne koristi pretjerano u sprječavanju ili liječenju prehlade, cink bi mogao biti prava stvar. Izgleda da ovaj mineral ometa replikaciju rinovirusa, uzročnika prehlade.

U istraživanju iz 2011. ljudi koji su se nedavno prehladili, znanstvenci su potražili one koji su počeli uzimati cink i usporedili ih s onima koji su uzimali samo placebo. Bolesnici koji su uzimali cink imali su kraću prehladu i manje jake simptome.

8. Vitamin E – preskočite ga, njegov višak u organizmu povezan je s rizikom od određenih vrsta raka, pa vam je bolje da umjesto njega jedete špinat

špinat-1
Špinat ima dovoljno vitamina EFoto: Picasa 2.0/wikipedia

Antioksidant vitamin E svojedobno je populariziran tvrdnjom kako štiti od raka. Ali velika studija iz 2011., u sklopu koje se pratilo 36.000 muškaraca otkrila je kako se rizik od raka prostate u stvari povećao među muškarcima koji su uzimali vitamin E u odnosu na one koji su uzimali placebo.

A studija iz 2005. povezala je velike doze vitamina E s općenito većim rizikom od smrti. Tako ako želite više vitamina E, napravite si svježu salatu od špinata i preskočite rižu. Tamno zelene biljke poput špinata bogare su ovim vitaminom.

9. Vitamin B9 – uzmite ga ako ste trudni ili namjeravate zatrudnjeti

Foličnu kiselina ili vitamin B9 naše tijelo koristi kako bi napravilo nove stanice. Preporučuje se da žene koje su trudne, ili koje žele zatrudnjeti, uzmu 400 mikrograma folične kiseline dnevno jer njihovim tijelima treba više ovog ključnog elementa kada u sebi nose rastući fetus.

Uz to, nekoliko velikih studija povezalo je korišćenje nadomjestka za vitamin B9 prije i tijekom trudnoće sa smanjenim brojem defekta neuralne cijevi, ozbiljnog i smrtonosnog poremećaja bebinog mozga, kralježnice ili leđne moždine.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr