OD NEUGODNOSTI DO MOBBINGA

‘VIDIO SAM IH KAKO SE SEKSAJU’: Istraživanje otkrilo najgore stvari koje su na radnom mjestu doživjeli hrvatski radnici i poslodavci

Osim fičkog napada, hrvatski radnici misle kako je najgore ponašanje na poslu tračanje i vulgaran rječnik (a neki su i gledali kolege kako se seksaju na stolu), dok poslodavci smatraju kako je to kašnjenje. No u jednom su složni – glavni uzrok neprofesionalnog ponašanja je nedostatak kućnog odgoja, pokazalo je istraživanje portala Moj Posao.

Verbalni napad na kolege, psovanje, bacanje inventara u nazočnosti gostiju u restoranu, seks na radnom stolu, omalovažavanje i vrijeđanje jednog zaposlenika od strane drugoga najgore su stvari koje su hrvatski poslodavci imali prilike vidjeti na svojim radnim mjestima, dok je radnike u ispitivanju najvše zgrozilo napuštanje radnog mjesta usred sastanka i odlazak kući bez ikakvog obrazloženja, uzimanje lažnih bolovanja, lažne prijave nadređenih za mobbing te namjerno opstruiranje kolega.

MOBING REDOVAN, A PRAVE ZAŠTITE NEMA: ‘Šef ga je pretukao, ali ostao je. Ako ode -gubi sva prava’

I poslodavci i posloprimci slažu se da je fizički napad najgora stvar koju zaposlenik na poslu može napraviti. Posloprimci smatraju kako su visoko na listi neprimjerenih ponašanja i okrutne šale, tračanje te općenito vulgaran rječnik (61%). S druge strane, poslodavci, iza fizičkog napada, kao neprimjerena ponašanja ističu kašnjenje (na sastanke, na posao i općenito s rokovima) (47%) te uzimanje lažnih bolovanja (45%), pokazalo je istraživanje portala Moj Posao na više od 60 poslodavaca i 500 zaposlenika.

Sami priznaju da tračaju…

Od neprimjerenih ponašanja ispitanici kod sebe najčešće prepoznaju tračanje nadređenih (44%) te tračanje drugih kolega (42%). Četvrtina ih priznaje da koristi uredski materijal za osobne potrebe, a petina ih priznaje da imaju problem s kašnjenjem (20%), ali i vulgarnim rječnikom i okrutnim šalama (19%).

Poslodavci ‘laki’ na izvanrednom otkazu

I posloprimci i poslodavci se slažu da je najprimjerenija sankcija za neprimjerena ponašanja razgovor sa zaposlenikom (67% posloprimaca i 62% poslodavaca) te opomena pred otkaz – ako se radi o težim ozbiljnijim situacijama (50% posloprimaca i 52% poslodavaca). Poslodavci u većoj mjeri smatraju opravdanim dati izvanredni otkaz (44%) nego što bi to posloprimci očekivali u takvoj situaciji (24%). S druge strane, više posloprimaca (27%) nego poslodavaca (17%) u toj situaciji opravdanim smatraju smanjenje plaće, ali i izostanak napredovanja (25% posloprimaca i 21% poslodavaca).

Samo šest posto radnika sankcionirano

Svega 6% posloprimaca bilo je izloženo sankcijama za neprimjerena ponašanja i to najčešće, prema njihovu mišljenju, potpuno nezasluženo.

“Razgovor sa šeficom zbog ‘neprimjerenog’ ponašanja prema kolegici koja je pod njezinom zaštitom. Moje neprimjereno ponašanje je bilo odbijanje obavljanja posla za koje je zadužena druga osoba koja ništa nije radila, ali je bila prijateljica od šefice.”

“Da, bunila sam se na konstantne neplaćene prekovremene pa sam ocijenjena negativnom ocjenom na godišnjoj evaluaciji. Dobila sam plan kako poboljšati svoj stav prema poslu da izađem iz negativne ocjene”, neki su od komentara zaposlenika koji kažu da su nezasluženo bili sankcionirani.

S druge strane, čak 60% poslodavaca bilo je u situaciji da su morali provesti sankcije za nedopuštena ponašanja i to najčešće za kašnjenja na posao, lažna bolovanja te fizičke napade.

Nedostatak odgoja

 

Tek petina poslodavaca (20%) mišljenja je kako neprimjerenog ponašanje nama među njihovim zaposlenicima. Najveći dio poslodavaca, njih polovica (53%) primijetili su neprimjereno ponašanje kod nekih zaposlenika, dok ih je 16% takva ponašanja primijetilo kod polovice zaposlenika. Da se većina zaposlenika ponaša neprimjereno smatra 8% poslodavaca, dok ih 3% smatra kako se svi zaposlenici u nekoj mjeri neprimjereno ponašaju.

Više od polovice ispitanih posloprimaca (58%) ne bi si dopustilo neprimjereno ponašanje na poslu. Nešto više od trećine ispitanika (38%) prihvaća mogućnost da budu toliko isprovocirani, da bi si u tom slučaju ‘dopustili’ neprimjereno ponašanje. Tek manji dio posloprimaca (4%) priznao je kako bi si dopustili neprimjereno ponašanje, kada bi znali da neće biti kažnjeni.

Većina poslodavaca (84%) i posloprimaca (79%) uzrok neprimjerenog ponašanja vidi u nedostatku kućnog odgoja. Posloprimci u većoj mjeri od poslodavaca uzrok neprimjerenog ponašanja vide u lošoj radnoj atmosferi, stresu na poslu te prekomjernoj količinu posla.

Svatko više krivi sebe

Posloprimci u nešto većoj mjeri smatraju kako se neprimjerena ponašanja povećavaju s radnim iskustvom, dok poslodavci u većoj mjeri smatraju kako se takva ponašanja s radnim iskustvom smanjuju. To je vjerojatno povezano s uzrocima neprimjerenih ponašanja, koje posloprimci vide u preopterećenosti poslom u većoj mjeri nego poslodavci.

Najviše posloprimaca (43%) smatra da su sami zaposlenici najzaslužniji za suzbijanje neprimjerenog ponašanja, dok poslodavci smatraju (51%) kako je ta odgovornost ipak na direktoru. Zanimljivo, najmanje posloprimaca (10%) i poslodavaca (6%) smatra da je za suzbijanje neprimjerenog ponašanja na poslu zadužen odjel ljudskih potencijala.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr