SADA IH IMA PET

VENECIJANSKE UTVRDE 15. I 16. STOLJEĆA: Hrvatska upisala još dva kulturna dobra na Popis svjetske baštine UNESCO-a

U hrvatsku nominaciju Venecijanskih utvrda 15. – 17. stoljeća upisani su obrambeni sustav Zadra i obrambeni sustav Šibenika, na zajednički prijedlog Italije, Hrvatske i Crne Gore.

Nakon uspješnog upisa tri lokaliteta proširenja serijske nominacije „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“, na Popis svjetske baštine UNESCO-a Republika Hrvatska upisala još dva kulturna dobra Venecijanskih utvrda 15. – 17. stoljeća, što zajedno čini pet kulturnih dobara upisanih na zasjedanju 41. Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, u Krakowu u Poljskoj.

U hrvatsku nominaciju Venecijanskih utvrda 15. – 17. stoljeća upisani su obrambeni sustav Zadra i obrambeni sustav Šibenika, na zajednički prijedlog Italije, Hrvatske i Crne Gore.

Hrvatska, Italija i Crna Gora u siječnju su 2016. godine uputile UNESCO-u prijedlog za upis na Popis svjetske baštine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća“.

Nakon dugotrajnog i zahtjevnog procesa izrade odgovarajuće dokumentacije i evaluacije prijedloga, UNESCO-ov Odbor za svjetsku baštinu, na zasjedanju u Krakovu u Poljskoj 9. srpnja ove godine, pozitivno ga je ocijenio te donio odluku da se ovo kompleksno dobro upiše na Popis svjetske baštine sa sljedećim komponentama: u Italiji utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova; u Hrvatskoj obrambeni sustav grada Zadra i tvrđava sv. Nikole u Šibensko-kninskoj županiji te u Crnoj Gori grad Kotor.

Nakon odlučne preporuke ICOMOS-a kao stručnog savjetodavnog tijela UNESCO-a, da se predloženo serijsko dobro upiše na Popis svjetske baštine, članovi Odbora za svjetsku baštinu su pohvalili i čestitali na odlično pripremljenoj nominaciji.

Upisano dobro „Obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. stoljeća“ predstavlja organizaciju, oblikovanje, adaptaciju i provedbu inovativnog „alla moderna“ modela vojne arhitekture, čija je svrha bila obrana trgovačkih putova i luka na Jadranu i istočnom Mediteranu. Nakon promjena uvjetovanih uvođenjem upotrebe vatrenoga oružja, elementi „ala moderna“ sustava na izuzetan način pokazuju njegove tehničke i logističke sposobnosti, moderne borbene strategije i nove arhitektonske zahtjeve.

Navedenih šest komponenata predloženog transnacionalnog serijskog kulturnog dobra venecijanskog sustava obrane sadrže atribute izvanredne univerzalne vrijednosti, uključujući njihovu tipološku raznolikost, vizualni integritet i stanje očuvanosti, čime su ispunjeni kriteriji III i IV za upis na Popis svjetske baštine. Upravljanje ovim transnacionalnim serijskim kulturnim dobrom biti će organizirano na transnacionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini odgovornosti i aktivnosti.

Tvrđava sv. Nikole, smještena na stjenovitom otočiću na ulazu u šibenski kanal, bila je prva linija obrane grada Šibenika s mora. Ova jedinstvena utvrda na moru, sa svojim trokutnim tlocrtom, vrhunski je primjer razvoja inovativnog „alla moderna“ modela fortifikacijske arhitekture, ali i vrhunsko ostvarenje kasnorenesansne arhitekture.

Zadar je bio vojno i administrativno sjedište jadranskog dijela Republike Venecije te središte pomorskih putova između Venecije i Krfa. Nalazi se na poluotoku utvrđenom gradskim zidinama s nizom bastiona i kortina te vanjskom utvrdom trema kopnu. Izuzetan značaj njegovih utvrda nisu umanjile ni kasnije promjene. Obrana grada na poluotoku još uvijek čuva izvanrednu akumulaciju nadgrađenih zidova i konstrukcija: monumentalna kopnena vrata – remek djelo visoke renesanse, moćne bedeme i bastione koji demonstriraju ala moderna“ vojnu arhitekturu.

Proglašenju su prisustvovali i predstavnici Republike Hrvatske: uz voditelja izaslanstva, pomoćnika ministrice kulture Davora Trupkovića, bio je veleposlanik Ivo Goldstein, stalni predstavnik pri UNESCO-u, zatim prof. dr. sc. Miljenko Jurković, predsjednik Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Miljenko Domijan, voditeljica i glavna tajnica Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO Rut Carek, voditelj Odjela za graditeljsku baštinu, krajolik i prostorno planske mjere zaštite Bruno Diklić, Jasminka Dinić iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Martina Vidaković iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike te predstavnici gradova Zadra i Šibenika na čelu s gradonačelnikom Brankom Dukićem i županom Šibensko-kninske županije Goranom Paukom.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr