TAJNA JE U NEČEM DRUGOM

ZABORAVITE SVE ŠTO STE ZNALI O OPLODNJI: Znanstvenici otkrili da među spermijima ipak ne vrijedi pravilo ‘tko brži, pobjednik’

Desetljećima se mislilo kako se spermiji aktivno bore za prvenstvo do jajne stanice kako bi se postigla oplodnja. Posljednje istraživanje pokazalo je nešto posve drugačije.

Čini se da ženina jajašca i nisu toliko pasivna kako se mislilo. Istraživači iz Seattlea tvrde da ženska jajašca mogu odabrati spermije s najboljim genima kako bi osigurala najzdravije potomke. Spermiji, s druge strane, nemaju istu sposobnost otkrivanja loših gena.

Istraživanje prkosi Mendelovom zakonu koji opisuje oplodnju slučajnom, i baca svjetlo na to kako su znanstvenici dugo projicirali tradicionalne rodne uloge na svoj rad, što je dovelo do prikazivanja jajašaca kao pasivnih i spermija kao aktivnih.

Provedena dva eksperimenta

Joe Nadeau, glavni znanstvenik na institutu Pacific Northwest Research istaknuo je zašto vjeruje da su jajašca aktivni igrač u reprodukciji. Pronašao je primjere koji upućuju na činjenicu da oplodnja nije slučajna i da su specifična sparivanja određenih jajašaca i spermija češća od drugih.

Kao dio svog rada, profesor Nadeau je uzgajao ženke miševa koji nose jednu normalnu i jednu mutiranu kopiju gena koji je povećao vjerojatnost dobivanja raka testisa. Mužjaci su imali normalne gene. Rezultirajući potomci slijedili su Mendelova pravila i postojala je slučajna raspršenost mutiranog oblika među potomstvom.

Ali u drugom eksperimentu, profesor Nadeau preokrenuo je uzgoj. Mužjacima je davao mutantnu kopiju gena za rak, a ženke su imale normalnu verziju. Samo 27 posto potomaka imalo je mutantnu varijantu, u usporedbi sa 75 posto zdravih.

PROBLEMI S OPLODNJOM: Vrijeme za brigu je tek nakon dvije godine, a ovo su moguće alternativne opcije

‘Tajanstveni izbor žena’

Istraživači nisu pronašli nikakav dokaz da su mutirani mišji embriji umirali nedugo nakon oplodnje, već da nikada nisu ni bili oplođeni. William Eberhard, bihevioralni ekolog s instituta Smithsonian Tropical Research prozvao je taj fenomen ”tajanstvenim izborom žena”.

Nema dokaza kako jajašca i spermiji to mogu učiniti, ali dr. Nadeau vjeruje da postoje dvije mogućnosti. Jedna je da se stopa metabolizma vitamina B, takve folne kiseline koja je važna signalna molekula, razlikuje u spermijima i jajašcima. Istraživanja su pokazala da ove molekule igraju važnu ulogu u oplodnji. Promjene ovih signala mogu utjecati na to koliko se spermiji i jajašca privlače međusobno.

Druga hipoteza sugerira da spermiji u ženski reproduktivni trakt dolaze prije nego što se jajašce potpuno formira. Prisutnost sperme utječe na podjelu tih stanica tako da njezini geni mogu biti što prikladniji za spermu.

“Čim imate jajašca i spermije, imate seksualnu selekciju. Postoje nevjerojatne stvari koje mogu učiniti jajašca i sjemena tekućina “, rekao je Andrea Pilastro, evolucijski biolog na Sveučilištu u Padovi u Italiji, koji također radi na sličnom području.

To je očiglednije kod vrsta koje se oplođuju izvan tijela, poput lososa i pastrve, piše Daily Mail.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr