POSTOJI NEKOLIKO VRSTI

DISGRAFIJA KOD DJECE: Kako prepoznati ovaj problem i kako se boriti s njime

Svladavanje vještine pisanja kod neke djece čini veliki problem. Nastanak dislekcije i disgrafije događa se često te su u velikom broju slučajeva istodobne kod djeteta.

Disgrafija je stabilna nesposobnost djeteta da svlada vještinu pisanja. Očituje se u mnogobrojnim greškama koje su trajne i tipične. One nisu povezane s neznanjem pravopisa ili sa stupnjem intelektualnog i govornog razvoja. Mogu se javiti kod sve djece bez obzira na stanje sluha i vida.

Kako prepoznati disgrafiju kod djeteta

U velikom broju slučajeva disleksija i disgrafija su u djeteta istodobne dok neke specifične teškoće u pisanju postoje zasebno. Teškoće u čitanju i pisanju dijete može imati samo na početku školovanja, dok ozbiljne teškoće u pisanju ostaju mnogo duže, nakon što je čitanje već ovladano. Istraživanja pokazuju kako su poremećaji u pisanju učenika od 4-6. razreda osnovne škole 3 puta češća pojava nego poremećaji u čitanju.

Vrste disgrafije

Disgrafija je složni sindrom koji ne znači samo teškoće s ovladavanjem pisanja, već i teškoće u formiranju predintelektualnih funkcija i jezika. Kao i disleksija, osnova mu je složena i psiho-neurološka. U nastanku ulogu imaju i teškoće u ovladavanju određenim elementima jezičnog sustava.

Disgrafija radi isprepletanja neuropsiholoških i jezičnih čimbenika može imati različite oblike:

  • nasljedna disgrafija
  • izražena disgrafija
  • agrafija ili potpuna nesposobnost pisanja
  • fonološka
  • jezična
  • vizualna
  • motorička

 

Nasljedna disgrafija vrlo je rijetka, i prema mišljenju stučnjaka nasljedni čimbenik rijetko uzrokuje disgrafiju. Jedna od vrsti mogu biti i teškoće u pisanju uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih čimbenika na dijete u razvoju.

Uzrok disgrafije najčešće je kombinirani – dijete može imati predispozicije te dva do tri vanjska nepovoljna čimbenika.

Fonološke disgrafije

Fonološka disgrafija stvara greške u pisanju koje su uzrokovane teškoćama u izgovoru ili međusobnom slušnom razlikovanju glasova.

Kod djeteta ćete ju prepoznati na razini grešaka kod slogoba i slova uz mnogobrojne zamjene i miješanje slova, to jest glasova sličnih po zvučenju i izgovaranju.

Tako postoje artikulatorno-akustička i fonemska disgrafija. Kada dijete neispravno izgovara glasove i tada te greške prenosi u pisanje, ili ima teškoće u razlikovanju glasova koji se slično izgovaraju i zvuče moguće je da se radi o fonološkoj disgrafiji.

Primjer ove disgrafije: 

  • gora – kora, rijeka – jeka, tavno – davno, sagonetka – zagonetka, šisalka – šišarka i drugi.

Jezične disgrafije

Ovo je najčešći oblik disgrafije. U njegovoj osnovi je neformiranost jezične analize i sinteze na različitim stupnjevima kao štu fonemska, slogovna, morfološka i sintktička analiza i sinteza.

U ovom slučaju djetetu je teško rastavljati tekst na rečenice, rečenice na riječi, riječi na morfeme, slofobe i foneme. Ovo je jedan od oblika mentalne aktivnosti i ovisi o stupnju jezične zrelosti djeteta i razvijenosti njegove slušno govorne memorije i pažnje.

Primjer ove disgrafije: 

  • za plakao – zaplakao, ja je – jaje, pas tele boja – pastelna boja, svakamen – svaki kamen, glupatka – glupa patka …

Disgramatična disgrafija je oblik jezične disgrafije i manifestira se u pogreškama na razini rečenice. Ta se vrsta pogrešaka naziva disgramatizam jer se radi o neispravnom povezivanju riječi. Ova vrsta disgrafije češće se pojavljuje kod djece predškolske dobi koja nisu stekla dostatnu jezičnu zrelost, no moguća je i kod djece s dobro razvijenim i gramatički ispravnim usmenim govorom. Pogreške se manifestiraju u korištenju padeža, broja i roda.  

Primjer ove disgrafije: 

  • medvedni rep, veliko plavo mrlja, njega nije zadovoljavalo život na selu, Kumrovec se nalazi u Hrvatskom zagorje …

Vizualna disgrafija

Vizualna disgrafija povezuje se s teškoćama u vizualno – prostornoj percepciji te prostornom razlikovanju i analizi i sintezi vizualnih podataka. Djeca s vizualnom disgrafijom imaju dobro razvijen usmeni govor, ali se teško snalaze u upotrebljavanju riječi koje imaju prostorno ili vremensko značenje.

U govoru ili ne upoterbljavaju ili miješaju priljedloge i zamijenjuju ih jednostavnim riječima, te teško usvojavaju pojmove lijevo i desno.

Ova vrsta disgrafije može se manifestirati i u miješanju i deformiranju slova. Dijete će teško usvojiti grafički oblik slova ili miješati vizualno slična slova. Većina djece će imati problema i s čitanjem.

Primjer ove disgrafije:

  • nepravilno korištenje ili nerazumijevanje ispred, iza, iznad, između, lijevo, desno, kratak dugačak
  • krivo okretanje slova n, u, b i d

Motorička disgrafija

Ona je povezana s nedostatim razvijanjem motoričkih funkcija. Manifestira se u trajnim i brojnim miješanjima slova i to prema bliskosti njihova načina pisanja i u nečitljivom i nestabilnom rukopisu. U ovom slučaju djeca ne mogu savladati ili automatizirati poteze pisanja. Najčešće sporo pišu, brzo se umore, a kada i pišu rade mnoge greške. Rukopis će im biti neravan, i neujednačen.

Primjer ove disgrafije:

  • miješanje velikih i malih slova, različite veličine rečenice od početka do kraja, neravno pisanje

disgrafija

Pogreške koje mogu ukazivati na disgrafiju

Djeca koja se bore s disgrafijm često čine neobične i specifične greške, dok je moguće da neke izgledaju sasvim uobičajeno. Prvo što učitelj mora primijetiti je da su neke greške tipične i da se određene greške ponavljaju stalno. 

Svaki tip greške ukazuje da je kod djeteta nedovoljno formirana neka vještina.

Moguće pogreške kod pisanja:

  • pogreške na razini slova i sloga – izostavljanje, premještanje ili dodavanje
    • ptka – patka, varat – vrat, djedojka – djevojka, malgo – mnogo male
  • pogreške na razini riječi – rastavljanje, sastavljanje ili remećenje granica
    • albumaupovijesti, išaou školu
  • pogreške na razini rečenice – neispravna interpunkcija, krivo povezivanje riječi unutar rečenice
    • obasjanim suncem grad je veoma lijep, zima je čekala čekala priroda ..

Ako dijete ima disgrafiju, obratite se logopedu

Ukoliko primjetite neke od ovih grešaka ili vam učitelj ukaže na njih, vjerojatno će vas odmah uputiti i kod logopeda s djetetom. Kako bi se što prije popravile teškoće, savjetovanje s defektologom, psihologom ili logopedom treba napraviti što prije. Ne mora se uvijek raditi o disgrafiji, moguće je da se radi samo o prolaznim teškoćama ili teškoćama u učenju i koncentraciji. Dijagnoza će se postaviti nakon testova i pregleda.

Hrvatska udruga za disleksiju vam može pomoći na svojim stranicama pronalaskom logopeda, ali i savjeta kako prepoznati i boriti se s disgrafijom.

Lijeka nema ali postoje alternativne metode

Lijeka za disgrafiju nema ni u kakvoj vrsti analgetika ili terapije. Neki oblici disgrafije nestanu nakon ranog doba, ali je potreban rad s djecom i mnogo razumijevanja. Ukoliko je disgrafija povezana s poremećajima pozornosti, moguća je terapija lijekovima.

Osim što se morate obratiti stručnoj osobi u slučaju nastanka disgrafije, radite mnogo s vašim djetetom. Omogućite mu alternativne metode učenja, istražujte s njim, tražite mogućnosti usmenog odgovaranja i slično. Bitno je da dijete spasite frustracija i stresa jer bi moglo stvoriti odbojnost prema učenju i daljnjem obrazovanju.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr