OJAČAJTE SVOJ MOZAK

KAKO POBOLJŠATI PAMĆENJE: 9 načina koje možete iskoristiti u svakoj situaciji, a pomoći će dugoročno

Svakodnevno saznajemo nove informacije koje naš mozak pohranjuje, ali često se dogodi da neke važne stvari ili sitnice zaboravimo. Kako to popraviti?

U našem mozgu postoji dugoročna i kratkoročna memorija, a čest je slučaj da se neke informacije iz pamćenja ne mogu vratiti. Kako bi to popravili, donosimo jednostavne načine kroz koje možete naučiti kako poboljšati pamćenje i olakšati si svakodnevicu.

Zaboravljanje je uobičajena pojava

Za vrijeme aktivnog rada mozga, zaboravljanje nekih sitnica ili bitnih stvari sasvim je normalna stvar, a posebice situacije u kojima imate osjećaj kao da vam je mozak zablokirao. Neke od situacija koje se mogu dogoditi je da se ne sjećate odakle poznajete neku osobu, da vam je misao na vrhu jezika ali je se ne možete sjetiti ili najčešće, ne možete zapamtiti imena.

Nemojte si odmah dijagnosticirati neku bolest vezanu uz problem s pamćenjem. Zaboravljanje ljudi najčešće se događa kada neku osobu sretnete van konteksta u kojemu ju inače poznajete. Primjer za to su često konobari, prodavači ili profesori. Situacije u kojima se nećega ne možete sjetiti, a na vrhu jezika vam je objašnjava činjenica da stare informacije blokiraju nove. Tako se nekada ne možete sjetiti neke riječi na drugom jeziku, a znali ste je prije i slično. Do problema može doći i ako ne povezujete osobe i stvari uz okruženje u kojem su se nalazile. Ako ste usmjereni na sitnice, teže ćete se sjetiti velikih stvari. Kod pamćenja imena, poveznica između lica i imena je arbitrarne prirode. Ako se kod te osobe usredotočite na neku fizičku osobinu i povežete ju u glavi s imenom, sigurno će vam lakše ići.

Kako poboljšati pamćenje?

Postoje četiri glavna razloga zaboravnosti: neuspješno vraćanje informacija iz pamćenja, interferencija, neuspješno pohranjivanje informacija u pamćenje te namjerno zaboravljanje informacija povezanih s traumatičnim događajem. Ovo su načini uz koje ćete sigurno poboljšati pamćenje.

Tehnike pamćenja

Neke od glavnih tehnika pamćenja uključuju:

  • ponavljanje
  • pamćenje dužih brojeva i lomljenje na manje dijelove
  • upotreba akrostiha
  • lociranje pojmova
  • stvaranje priče od informacija
  • korištenje melodija i rime

1. Čitanje potiče mozak na aktivnost.

A dok navodite mozak na stalan rad i pamćenje pročitanoga, širit ćete mu kapacitet. Čitanje je poznato kao prevencija protiv Alzerheimerove bolesti upravo zato što se mozak bolje razvija i bolje funkcionira ako više čitate.

2. Korištenje pomagala kao što su rokovnici, kalendari i podsjetnici mogu biti kontraproduktivni, ali su odličan početak.

Samo zapisivanje obaveza i organiziranje istih pomoći će vam da i vizualno zapamtite da ste nešto imali na rasporedu toga dana. S vremenom ćete biti svjesni toga da neke obaveze postoje i jedino što ćete trebati napraviti je pogledati raspored. Podsjetnike možete koristiti na svojim mobitelima i računalima, ali i u tradicionalnom obliku – rokovniku.

3. Stvaranje mentalnih slika u situacijama kada neku stvar negdje pospremate pomoći će da se sjetite gdje ste ju stavili.

Ostavite ključeve na ormariću, zastanite nekoliko sekundi i stvorite mentalnu sliku fizičkog mjesta i predmeta koji se nalaze oko toga. Ako povezujete stvari i ljude s okolinom, lakše će se urezati u pamćenje.

4. Učenje, testiranje i vježbanje mozga nužno je za njegovo pravilno funkcioniranje.

Ako učite neko gradivo ili prezentaciju za posao, naučite ju, ponovite pa se testirajte s pitanjima vezanima uz naučeno. Znanstvenici su dokazali kako je testiranje jedan od najboljih načina za učenje te da studenti koji uče, a nisu naknadno ispitani, slabije pamte od ispitanih.

5. Učenje stranog jezika će pomoći kako poboljšati pamćenje.

Možete ga početi učiti u bilo koje doba u životu, a i na koji god način vam najbolje odgovara. Učenje stranog jezika uz materinji pokazalo je nevjerojatne psihološke i fiziološke prednosti. Uz učenje stranog jezika poboljšavaju se kognitivne funckije, nivo pažnje, multitasking te prostorne sposobnosti. Zanimljivo je i da će time jezični centri u mozgu doslovno fizički narasti. Istraživanja su pokazala kako ljudi koji znaju barem jedan strani jezik uz materinji imaju manje mogućnosti za dobivanje demencije ili gubljenje kognitivnih sposobnosti pri starenju. Učenje stranog jezika pokazalo je posebno dobre rezultate kod djece.

“Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da dvojezičnost ne poboljšava samo radnu memoriju, već utječe i na globalni razvoj izvršnih funkcija, pogotovo kada djeca surađuju jedni s drugima”, zaključio je Morales Castillo, jedan od glavnih istraživača.

6. Šaranje po papiru, iako zvuči smiješno, pomoći će vašem mozgu.

Dok slušate neko predavanje ili ste na sastanku šaranje će pomoći mozgu da se fokusira i da ostane na jednoj temi. Ponekad namjerno ili slučajno misli mogu odlutati, a na ovaj način ćete ih ipak zadržati. Nasumično švrljanje po papiru pomoći će pamćenju jer time mozak ostaje aktivan.

7. Koncentrirajte se na to da na sve stvari koje želite zapamtiti usmjerite barem 8 sekundi svoje pažnje.

Kako danas živimo u vremenu gdje se sve odvija brzo, teško obraćamo pozornost na neke stvari. Ako radite više stvari odjednom, teško da ćete uspjeti zasebno zapamtiti neke informacije. Ako želite dugoročno zapamtiti neku informaciju, pokuašjte se na nju koncentirati barem 8 sekundi. Toliko je potrebno hipokampusu da pošalje signal za pamćenje informacije. Informacija može biti već povezana s nekim kontekstom, tada će vam trebati i manje vremena.

8. Mijenjanje fontova potaknut će aktivnost mozga.

Ako na primjer radite vlastitu skriptu, pokušajte ju napraviti u više različitih fontova. Kao i šarene boje, ovo će pomoći da bolje zamijetite sve što se nalazi na papiru. Različiti fontovi navest će mozak da dodatno razmisli o materijalu koji čita i na temelju toga će ih prije zapamtiti. Dakako, ne pretjerujte s različitim fontovima kako ne bi stvorili pomutnju sebi i mozgu.

9. Jedite hranu za mozak koja će pomoći da pokrenete aktivnost mozga.

Mozak, kao i mišići, zahtijeva hranjive tvari uz pomoć kojeg će moći bolje funkcionirati. U svoju prehranu pokušajte unositi što više žitarica, ribe, borovnica, rajčica, lisnatog povrća bogatog K vitaminom te B vitamina iz npr, jaja i piletine.

kako poboljsati pamcenje

Kako dolazi do boljeg pamćenja

Neuroni u mozgu su osnovne stanice koje se ustvari ne dotiču. Oni su odijeljeni sinapsama koji su zapravo sitni prostori. U tim prazninama nalaze se kemijske tvari, neutransmiteri koji se primaju na krajeve neurona preko dendrita ili sitnih vlakana. Ti signali se prenose na drugi kraj neurona u kojima su signali električne prirode, dok su na sinapsama kemijske. Svaki impuls je iste snage, ali intenzitet signala će ovisiti o frekvenciji impulsa.

Ne postoje točno određeni razlozi što se događa u mozgu prilikom učenja i pamćenja informacija. Eksperimenti su do sada pokazali kako se prilikom učenja formiraju bolje veze i oslobađa se više kemijske tvari koja premošćuje sinapse među neuronima. Ako se te veze stalno koriste one jačaju, a ujedno se i poboljšava pamćenje i sposobnost učenja. S prestankom učenja, to jest, prestankom aktivnosti mozga, on će se usporiti i teže će mu biti koristiti informacije koje već ima, a posebice hvatati nove. Mozak se, kao i mišić, jača upotrebom, a slabi ako se ne koristi.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr