SITUACIJA JE KRITIČNA

LEDENJAK VELIČINE POLA DALMACIJE ODVAJA SE OD ANTARKTIKE: Kretanje mu je nepredvidivo, a moguće posljedice strašne

Znanstvenike oduvijek fasciniraju ledenjaci. Sama pomisao da postoje blokovi zaleđene vode veličine cijelih gradova, pa i veće, izaziva osjećaj divljenja, ali i neobičnog straha.

Astronaut Tim Peake fotografirao je jednog iz orbite, dimenzija 26 preko 13 km. No, to je samo maleni komadić leda u usporedbi s gromadom koja će se odlomiti s istočne strane Antarktičkog poluotoka, piše BBC.

Procjep se proširio preko ledenog pokrova Larsen C i tanak, 5 kilomatara dug komad plutajućeg leda, sve je što drži 6.600 četvornih kilometara veliki ledeni brijeg da odplovi u Wendellovo more.

Za usporedbu, to je više od polovice Dalmacije.

Mjerenje visine i dubine

Znanstvenici su promatrali buduću odbjeglu santu pomoću satelita Cryosat. Većina sante je pod vodom, a satelit Europske svemirske agencije (EAS) ima posebni radarski visinomjer pomoću kojeg može izračunati koliko je točno dubok podvodni dio sante.

Iz Orbite Cryosat izmjeri visinu leda koji strši iznad vode, a zatim se pomoću relativno jednostavnog računanja dolazi i do veličine skrivenog dijela pod vodom.

“Cryosat ima dvije radarske antene pomoću kojih možemo napraviti novi model visine sante”, rekao je dr. Noel Gourmenel sa Sveučilišta u Edinburghu.

Izračunato je kako je prosječna debljina sante 190 metara, no postoje mjesta gdje naraste na 210 metara. To znači da led iznad morske površine dolazi do visine od 30 metara.

Putanje santi (crveno) oko Antarktike (crno). Povijesni primjeri ukazuju na to da će nova santa završiti u južnom Atlantskom oceanuFoto: esa

Važnost poznavanja buduće plovidbene rute

Dr. Gourmelen kaže kako se procjenjuje kako je u santi oko 1.155 kubičnih kilometara leda. Radi se o jako korisnoj informaciji jer govori znanstvenicima gdje i koliko bi se brzo Larsenov objekt mogao kretati nakon što se oslobodi. A radi se o kritičnim stvarima za slučaj da santa dosegne brodske linije plovidbe te postane opasnost za moreplovce.

Na kretanje santi utječu struje i vjetrovi, ali mora se obratiti pažnja na još par faktora zbog same ogromne veličine ove sante. A jedan od njih je i utjecaj gravitacije.

Zbog mase Antarktike površina vode u blizini kontinenta viša je nego što je u sredini oceana, i to za dobrih pola metra. Santa Larson jednostavno će skliznuti niz tu nizbrdicu. No, to će se dogoditi samo u slučaju da donji dio ne zapne za dno oceana.

JUŽNI POL VIŠE NEĆE IZGLEDATI ISTO: Santa leda veličine Delawarea uskoro će se odvojiti od Antarktike

Plićina oko Antarktike

Vode u blizini Antarktike su plitke te postoji šansa da će se santa ukopati. Podaci s Cryosata kažu znanstvenicima gdje santa može proći, a gdje ne.

“Sante leda često se privremeno nasuku pa okrenu i promjene smjer. Tako da bi santa s Larsena C mogla putovati malo dulje dok se ne uspije izvući iz plitkih voda zapadnog Wedellovog mora”, objašnjava dr. Mark Drinkwater, jedan od viših EAS-inih znanstvenika zaduženih za promatranje Zemlje.

No, najvjerojatnije će santa na kraju završiti u struji koja okružuje Južni pol te preko nje u južnom Antlantiku. Ipak, za to će joj trebati više godina.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr