NOVA STUDIJA

ZNANSTVENICI RIJEŠILI MISTERIJ PENISA: ‘To je čudo evolucije, a muškarci je nemaju… Sad znamo i zašto!’

Kod majmuna, dugačka je koliko i prst. Kod morža može biti i do pola metra. Ali muškarci su je potpuno izgubili. I nikome nije bilo jasno zašto, piše The Guardian.

NAJGADNIJI PRIJELOM: Što je fraktura penisa i može li ‘raditi’ nakon toga?

Sad je ima, sad je nema

Znana i kao baculum, penisna kost je čudo evolucije. Pojavljuje se kod sisavaca i primata širom svijeta, ali toliko varira u veličini, kao i u tome je li uopće prisutna ili ne, da ju se smatra najraznolikijom kosti koja je ikada postojala.

Potaknuti izrazitom raznolikošću penisnih kostiju u životinjskom kraljevstvu, znanstvenici su odlučili rekonstruirati njenu evolucijsku priču, prateći kako se pojavljivala kod sisavaca i primata tijekom povijesti.

Otkrili su kako je penisna kost evoluirala kod sisavaca prije više od 95 milijuna godina, te da je bila prisutna kod prvih primata kada su se pojavili prije oko 50 milijuna godina. Od tada nadalje, baculum se pojavljuje relativno veći kod nekih životinja, a manji kod drugih.

Kratkorepi makaki, životinja koja jedva da teži 10 kilograma, ima izuzetno dugačak baculum za svoju veličinu, punih pet centimetara. Kost mu je pet puta duža nego kod bjelovratog mangabija, majmuna koji je čak i nešto veći.

Penisna kost psa; strelica pokazuje žlijeb za mokraćnu cijevFoto: Wikimedia

Produljeno umetanje

Voditelj studije Kit Opie sa Sveučilišnog koledža u Londonu kaže kako je kost duža kod mužjaka koji prakticiraju “produljeno umetanje”. Jednostavnije rečeno, to znači da čin penetracije traje dulje od tri minute, što je način na koji mužjak oplođuje ženku dok istodobno drži suparničke mužjake podalje, na način da ostaje u ženki dok nije siguran da su upravo njegovi spermiji oplodili jajašce. Penisna kost, koja je pričvršćena za vrh penisa a ne za bazu, pruža strukturalnu podršku mužjacima koji vrše produljeno umetanje.

Kod čimpanzi, penisna kost nije dulja od ljudskog nokta. Sitna veličina u skladu je s vrlo kratkim vremenom koje mužjak provede u parenju, svega sedam sekundi. U grupama čimpanzi ženke se pare sa svim mužjacima, a pretpostavlja se da je razlog umanjenje rizika da djecu ubiju stariji mužjaci.

“To kod svakog mužjaka stvara pomisao da je možda on otac mladunca, a kod ženke potrebu da se to što brže obavi”, kaže Opie.

Baculum morža, duljine 59 centimetaraFoto: Wikimedia

Glave joj došla monogamija

Ljudi su možda izgubili svoju penisnu kost kada je monogamija postala dominantna reproduktivna strategija, za vrijeme Homo erectusa prije oko 1,9 milijuna godina, vjeruju znanstvenici.

U monogamnim vezama mužjak ne mora provesti mnogo vremena penetrirajući u ženku, jer ne postoji velika vjerojatnost da će na nju odmah skočiti drugi mužjak. Barem tako glasi teorija.

“Mislimo da je to vrijeme kada je ljudski baculum nestao jer se način parenja promijenio”, kaže Opie. “To je mogao biti posljednji čavao u lijes već znatno smanjenog baculuma, koji je nestao kod drevnih ljudi.”

Što god vi mislili, mi smo jedna od vrsta kojoj treba manje od trominutnog limita nakon kojeg ta kost postaje praktična.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr