Prema studiji objavljenoj u časopisu Science, novi izum ruši prethodne pretpostavke da je nemoguće da svjetlost bude veličine manje od njene valne duljine.
Tim znanstvenika, zajedno s međunarodnim timom iz Španjolske, stvorio je najmanje povećalo na svijetu pomoću vodljivih zlatnih nanočestica.
Rezultat je izuzetno sitna optička šupljina pod nazivom "pico-šupljina", u koju može stati samo jedna jedina molekula. Spomenuta "pico-šupljina" može ograničiti svjetlo na manje od milijarditog dijela metra, te je veličine samo jednog atoma u ispupčenju zlatne nanostrukture.
Hlađenje pa laseri
Postići nešto takvo bio je izuzetno teško, kažu znanstvenici. Tim je morao ohladiti uzorke na -260 ° C kako bi kontrolirali "jureće" atome zlata. Zatim su na ohlađenim uzorcima pomoću laserskih zraka stvorili pico-šupljine.
"Naši modeli predviđali su da pojedinačni atom koji "viri" može djelovati kao sićušni gromobran, koji fokusira svjetlost umjesto električne energije", rekao je profesor Javier Aizpurua, voditelj teorijskog dijela istraživanja, piše Science Daily.
"Čak i pojedinačni atomi zlata se u našim eksperimentima ponašaju baš kao sitni metalni kuglični ležajevi: nabijeni elektroni jure nakololo, što se jako razlikuje od njihovog kvantnog stanja u kojem su elektroni vezani uz svoje jezgre", objašnjava profesor Jeremy Baumberg iz Centra za nanofotoniku Laboratorija Cavendish na Cambridgeu, koji je vodio istraživanje.
Čitanje podataka iz svjetlosti
Novo otkriće moglo dovesti do novih načina proučavanja interakcija između svjetla i materije.
Također bi moglo otvoriti mogućnost gradnje složenih molekula od manjih dijelova, kao i čitanje podataka iz svjetlosti te njihovo spremanje u molekularne vibracije preko optomehaničkih uređaja za pohranu podataka.
