NIJE BAŠ KAKO SMO MISLILI

VELIKO OTKRIĆE: Bakterija iz Jadranskog mora preokreće naglavačke čitavu paleontologiju?

Najnovije otkriće američkih znanstvenika u suprotnosti je s uvriježenom paleontološkom teorijom, ali zato savršeno rješava tajnu staru dvadeset godina. ‘Problem’ je što bi zbog njega moglo doći do novog tumačenja ranih fosila.

Do sada su znanstvenici da mislili lipid izo-arborinol, molekulu masti, proizvode samo cvjetnjače ili kritosjemenjače i paleontolozi su njihovu prisutnost uzimali kao dokaz da je u drvenoj prošlosti “tu” bilo suho tlo na kojem su mogle rasti biljke.

Međutim, nova otkrića istraživača sa Sveučilišta Stanford su uvelike potkopale ovu raširenu pretpostavku. Naime, američki znanstvenici su nedavno otkrili da lipidne molekule nalik izo-arborinolu proizvode i bakterije Eudoraea adriatica koje plutaju u Jadranskom moru.

“Arborinol lipidi mogu biti sačuvani u sedimentnim stijenama milijunima godina, tako da oni mogu poslužiti kao ‘molekularni fosili’, koji nam mogu dati uvid o vrstama organizama i okruženju kakvo je vladalo na ranoj Zemlji”, navodi Paula Welander, geobiologinja sa Stanforda.

Otkud u stijenma 100 milijuna godina prije pojava cvjetnjača?

Najnovija otkrića kompliciraju prethodna paleontološka otkrića, zaključke i teorije, ali rješava tajnu staru 20 godišna. Naime, tijekom 1990-ih istraživači su otkrili dokaze izo-arborinola – molekularnih fosila – u sedimentima iz razdoblja perma i trijasa, otprilike 100 milijuna godina prije pojave cvjetnjača.

Sada znanstvenici imaju još jedan dokaz da izo-arborinol i njegovi srodnici mogu doći iz iz drugih izvora osim biljnih. Ovo će otkriće, detaljno opisano u časopisu PNAS, vjerojatno prisiliti paleontologe da reinterpretiraju većinu ranih fosila.

“Ako su ti lipidi otkriveni u sedimentu iz drevnih jezera, pitanje je, potječu li s kopna i od biljaka ili su to zapravo jezerske bakterije koje su živjele u okolišu s malo kisika?”, pita se Welander.

Otkriće ukazuje da izo-arborinol i slične spojeve bakterije i cvjetnjače proizvode na slični način, jer i bakterije i biljke iskorištavaju slične bjelančevine i enzime.

“Ovo otkriće također dodaje na vjerodostojnosti teoriji da arborinoli u sedimentnim stijenama, ali i u suvremenom okolišu, mogu biti i bakterijskog, ne samo biljnog porijekla”, zaključuje Welander.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr