JUŽNOAMERIČKI STONEHENGE

U SRCU AMAZONE OTKRIVENI MISTERIOZNI KRUGOVI: Stari su nekoliko tisuća godina, ima ih na stotine!

Stotine misterioznih građevina sagrađenih u zemlji prije više od dvije tisuće godina otkriveno je u prašumi Amazone.

Nevjerojatni zemljani radovi dugo su ostali skriveni ispod drveća, ali deforestacija koja se događa u posljednje vrijeme otkrila je do sada više od 450 golemih geoglifa, piše Daily Mail.

NEVJEROJATNI PRIZORI: Fotograf sasvim slučajno iz helikoptera snimio nepoznato amazonsko pleme

Ritualna okupljališta

Njihova je svrha još uvijek uglavnom nepoznata, a pretpostavlja se kako su ovi napušteni ograđeni prostori nekoć služili za sporadična ritualna okupljanja.

Zemljani radovi koji podsjećaju na one kod Stonehengea pokrivaju površinu veličine otprilike 13.000 četvornih kilometara savezne države Acre, u zapadnom dijelu brazilske Amazone.

3ce7e0f400000578-4197758-image-a-14_1486422111029
Od masovne deforestacije bilo je izgleda i neke koristiFoto: Jennifer Watling/University of Exeter

Ova otkrića ukazuju na činjenicu kako Amazona nije ‘netaknuta’ kako se to prije smatralo.

“Činjenica da su ova nalazišta ležala skrivena stoljećima ispod zrele prašume pravi je izazov tvrdnji kako je prašuma Amazone ‘čisti ekosustav'”, kaže dr. Jennifer Watling, postdoktorantica u Muzeju arheologije i etnografije, sa Sveučilišta u Sao Paolu.

“Odmah smo željeli saznati koje je područje već bilo pošumljeno kada su geoglifi napravljeni, te koliko su ljudi djelovali na okoliš kako bi ih izgradili.”

Prilagođavali prašumu sebi

“Znanstvenici su rekonstruirali 6000 godina vegetacije i povijesti požara oko dva nalazišta, te su otkrili velike promjene koje su prouzročili dnevni ljudi. Ljudi su tisućljećima mijenjali bambusovu šumu, te se stvarali male, privremene čistine kako bi na njima izgradili ove tajanstvene građevine.

Znanstvenici su prikupili uzorke tla iz jama iskopanih unutar i izvan geoglifa. Zatim su analizirali ‘fitolitis’, vrstu mikroskopskog biljnog fosila. To im je omogućilo rekonstrukciju količina određenih drevnih biljaka, kao i vrsta ugljena nastalim uslijed požara, kako bi ogredili koliko je ‘otvorena’ bila vegetacija ranije.

3ce7e0f900000578-4197758-image-a-12_1486422097036
Samo zato što su drevni urođenici iskorištavali Amazonu, ne mora se to raditi i danasFoto: Jennifer Watling/University of Exeter

Otkriveno je kako domoroci nisu palili velika područja šume, niti za izgradnju geoglifa niti zbog poljoprivrednih razloga. Umjesto toga koncentrirali su se na gospodarski vrijedne vrste drveća, poput palmi, te su u skladu s time transformirali svoj okoliš, stvarajući tako i prvu ‘pretpovijesnu samoposlugu’.

“Unatoč velikom broju i gustoći područja s geoglifima u ovoj regiji, možemo biti sigurni kako šume Acrea nikada nisu bile tako ekstenzivno čišćene, kao što se to događa posljednjih godina”, rekla je dr. Watling.

“Naši dokazi da se Amazonska prašuma gospodarski iskorištavala i znatno prije dolaska Europljana ne bi se trebali navoditi kao opravdanje za uništavajuću politiku koja se danas prakticira.”

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr