HOMO SAPIENS

SENZACIONALNO OTKRIĆE: Hrvatski znanstvenici rasvijetlili tajnu razvoja modernog čovjeka

Vodeći svjetski znanstveni časopis Nature danas je objavio rezultate istraživanja međunarodnog konzorcija znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, koje daje novo svjetlo u razumijevanju migracija anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa) nakon širenja s afričkog kontinenta.

Dosadašnja istraživanja i analize arheoloških i fosilnih nalazišta sugerirala su postojanje dvije migracije anatomski modernog čovjeka iz Afrike: prvu prije 120.000 godina i drugu prije 75.000 godina. Rad u časopisu Nature objavljuje do sada najsveobuhvatniju studiju koja je iznimno precizno utvrdila genetičku raznolikost 125 populacija, rješavajući pitanja koja se odnose na demografsku povijesti i genetičke prilagodbe naše vrste.

Migracija koja se dogodila prije 120.000 godina

Rezultati genetskih istraživanja upućuju na to da su dva uspješna širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike ostavila potomke u suvremenom svijetu. Studija objavljena u ovom radu, temelji se na analizi sekvenca u vrlo visokoj rezoluciji i to 379 genoma iz cijelog svijeta. U ovome istraživanju su sudjelovali i timovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predvođeni prof. dr. Draganom Primorcem i prof. dr. Damirom Marjanovićem. Uz njih u istraživanju su sudjelovale i njihove mlađe suradnice dr.sc Vedrana Škaro iz Hrvatske, te dr.sc. Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine.

Rezultati objavljeni u časopisu Nature prvi put na osnovi preciznih genetskih istraživanja donose na vidjelo nove spoznaje vezane uz migraciju anatomski modernog čovjeka iz Afrike koja se dogodila prije otprilike 120.000 godina. Da je ta migracija činjenica, koja je potvrđena i analizom genskog materijala, pokazuje podatak da moderni Papuanci sadrže oko dva posto genetičkog materijala, koji potječe iz razdoblja prvog širenja populacije anatomski modernog čovjeka izvan Afrike, a koja se dogodila prije 120.000 godina.

Prof.dr. Dragan PrimoracFoto: Anto Magzan/PIXSELL

Izlazak modernog čovjeka s afričkog kontinenta

Navedeni rezultati predstavljaju potpuno novo svjetlo u razumijevanju prvog izlaska modernog čovjeka s afričkog kontinenta čiji su tragovi pronađeni u genetičkom materijalu danas živućeg čovjeka na području današnje Indonezije. Dobiveni rezultati ne isključuju mogućnost da je i u ovoj prvoj migraciji dolazilo do miješanja anatomski modernog čovjeka s populacijama hominina koje je zatekao na tim prostorima.

S druge strane, sljedeća migracija anatomski modernog čovjeka od prije 75.000 godina, najvjerojatnije je pokrenuta iz istočne Afrike prema euroazijskom kontinentu, gdje se anatomski moderni čovjek povremeno ‘miješao’ s neandertalskom populacijom, da bi se daljnjim migracijama ka istoku dolazilo do kontakta i s drugim starosjedilačkim populacijama poput denisovske populacije.

POVIJESNO OTKRIĆE: Otkrivena nova vrsta čovjeka, pokapao mrtve kao i Homo sapiens

Veze s neandertalcima i denisovskom populacijom

To je uvjetovalo činjenicu da uz genetski materijal anatomski modernog čovjeka iz razdoblja xOoA, genom današnjeg Papuanca sadrži i mješavinu genoma neandertalca, ali i denisovske populacije.

Rezultati objavljeni u današnjem časopisu Nature na tragu su nedavnih otkrića vezanih uz proučavanje ostataka kostura ženske osobe pronađene u špilji Denisova na Altaju u Sibiru (denisovski čovjek), čiji genom među ostalim sadrži i mješavinu genetskog materijala anatomski modernog čovjeka. Denisovski čovjek se očito iako genetski različit od modernog čovjeka ipak križao s precima anatomski modernih ljudi.

primorac1

OD PRVE VATRE DO ATOMSKE BOMBE: 14 događaja koji su promijenili povijest

Hrvatska i BiH na novim svjetskim genetičkim mapama

“Ovaj rad rasvjetljava neke globalne migracijske procese, a logičan je slijed dugogodišnjih istraživanja koja smo objavili još prije 16 godina u časopisu Science kada smo analizom Y kromosoma utvrdili da su 3/4 muškaraca iz današnje Hrvatske i BiH zapravo izravni potomci ljudi koji su na prostorima tzv. Balkanskog utočišta te na prostoru ‘Ukrajinskog utočišta’ preživjeli zadnje ledeno doba. Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10.000 godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije”, izjavio je prof.dr. Dragan Primorac.

Njegov kolega prof.dr. Damir Marjanović ističe kako je “navedenim istraživanjima obogaćeno naše znanje o migracijskim procesima naših predaka na globalnome planu, posebno u smislu detekcije ‘genetičkih tragova’ ranijih humanih populacija u genomu modernoga čovjeka, ali su stečene i nove spoznaje o genetičkoj raznolikosti lokalnih populacija”.

“Posebno je značajno da su naši prostori, još jednom, kroz znanstvene studije i suradnju znanstvenika iz Hrvatske i BiH ‘ucrtani’ u novokreirane svjetske genetičke mape”, kazao je Marjanović.

IMATE ALERGIJU? Vaši su se preci vjerojatno seksali s neandertalcima

Nemjerljiv doprinos razumijevanju evolucije

Prof.dr.sc. Richard Villems iz estonskog Biocentra istaknuo je kako “ovaj rad daje nemjerljiv doprinos razumijevanju naše evolucijske prošlosti i izazovima s kojima su se ljudi suočavali kada bi se naselili u okolišu koji se neprestano mijenja. Osim toga, obilje slobodno dostupnih podataka ove studije poslužit će kao buduće polazište za daljnja istraživanja genetičke povijesti modernih i drevnih ljudskih populacije.”

Dr. sc. Toomas Kivisild kaže, pak, kako je tijekom istraživanja otkriven niz gena “koji mogu biti povezani s metabolizmom i imunitetom što ih čini mogućim kandidatima ključnim za lokalnu prilagodbu raznim vrstama prehrane i okolišu u kojem populacije ljudi danas žive.”

Pothvat omogućili donori uzoraka iz cijelog svijeta

Međunarodnu suradnju predvodili su dr.sc. Mait Metspalu iz estonskog Biocentra te dr.sc. Toomas Kivisildom i dr.sc.Luca Pagani sa Sveučilišta u Cambridgeu.

“Ovaj pothvat su omogućili anonimni donori uzoraka i zajednički napor gotovo stotinu istraživača iz 74 različite istraživačke grupe širom svijeta”, istaknuo je dr. Metspalu.

Rezultati studija koje su provedene pod vodstvom dr. Reich i dr. Willerslev, objavljeni su u istom izdanju časopisa Nature, a također se odnose na razumijevanje širenja populacija izvan Afrike i naseljavanje Euroazije, Oceanije i Novog svijeta.

Sve tri studije se slažu da, svojim većim dijelom, genomi suvremenih neafrikanaca ukazuju na ključno širenje anatomski modernih ljudi izvan Afrike, prije otprilike 75.000 godina.

PRAOCI EUROPE: DNK otkrila da smo svi u srodstvu s grupom koja je živjela prije 35.000 godina

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr