ŽIVOTINJE U SVEMIRU

PIONIRI SVEMIRSKIH OSVAJANJA: Bestežinsko stanje prvi je iskusio Albert, a prva u svemiru bila je Lajka

Tri i pol godine prije povijesnog leta Jurija Gagarina u svemir, kujica Lajka postala je u studenome 1957. prvo živo biće koje je doseglo Zemljinu orbitu i jedna od prvih životinja koje su prethodile ljudima u istraživanju svemirskih prostranstava.

Godine 1948. makaki majmun Albert I. bio je prvi sisavac koji je iskusio bestežinsko stanje u američkoj raketi koja je letjela na visini od 63 kilometra. Sjedinjene su Države već godinu prije poslale vinsku mušicu na 100 kilometara visine, u raketi V2.

Prva Zemljanka u svemiru bila je kujica Lajka. Mala mješanka krenula je 3. studenoga 1957. u sovjetskoj kapsuli Sputnjik 2 na put bez povratka. Po moskovskoj službenoj propagandi, životinja je dobro podnijela misiju na 1.600 kilometara visine u kojoj je trebala poživjeti osam do deset dana. U stvarnosti, uginula je nakon samo nekoliko sati zbog kvara na sustavu termoregulacije. Satelit s Lajkinim ostacima izgorio je u atmosferi pet mjeseci kasnije, 14. travnja 1958., negdje iznad Antila.

Misija Sputnjik 2 bila je samo djelomični uspjeh, ali pouke izvučene iz toga leta omogućile su slanje drugih životinja u svemir koje su se uspjele vratiti žive.

Sovjetski Savez u kolovozu 1960. šalje u svemir pravu Noinu arku – dvije kujice, zeca, četrdeset miševa, dva štakora, vinske mušice i biljke. Bilo je to prvi svemirski let s kojeg su se putnici vratili živi.

Kujica Strelka okotila se šest mjeseci nakon povratka, a jednog od štenaca Nikita Hruščov darovao je kćeri Johna Fitzgeralda Kennedyja.

U siječnju 1961. Washington odgovara slanjem čimpanze Hama na let kojim je definirana putanja koju je potom slijedio Alan Shepard, prvi Amerikanac u svemiru, mjesec dana nakon povijesne misije Jurija Gagarina 12. travnja 1961.

Shepard je dosegao svemir, ali ne i Zemljinu orbitu. Ali to je zato učinila čimpanza Enos u studenome 1961. Amerikancima je tada bio cilj testirati kapsulu u kojoj je trebao poletjeti John Glenn na prvi američki orbitalni let, u veljači 1962.

I Ham i Enos vratili su se na Zemlju živi.

Osim Rusa i Amerikanaca, i mnoge druge zemlje koristile su životinje ne bi liotvorile put ljudima u svemiru.

U listopadu 1963. Francuska je bila prva zemlja koja je u svemir poslala mačku. Bila je to Felicette, zamjena za predviđenog Felixa koji je uspio ‘kidnuti’ dan prije planiranog lansiranja.

Godine 2001. Kina je poslala letjelicu s više životinjskih vrsta, a Iran je 2010. uspješno testirao raketu domaće proizvodnje u kojoj su putnici bili štakor, kornjače i crvi. Godine 2013. Iranci su u svemir poslali i dva majmuna.

Od početka svemirskih letova pa do današnjih dana popis životinjskih vrsta poslanih u svemir dugačak je, a misije su dovele do važnih znanstvenih otkrića.

Dugoživci, mikroskopske životinje poznate po svojoj izdržljivosti, preživjele su 2007. let u vanjski svemir, vakuum i radijaciju. Po povratku, većina neuništivih dugoživaca nije pokazivala nikakve biološke promjene i čak se normalno razmnožavala, što je ukazivalo na to da im se oštećeni DNK uspio obnoviti.

Godine 2014. japanski znanstvenici izvršili su umjetnu oplodnju pomoću spermatozoida miša koji su bili devet mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS). Okot 73 zdrava miša pokazao je također obnovu oštećenog DNK što je iskustvo koje bi, po znanstvenicima, moglo dati važne odgovore za buduće ljudsko naseljavanje svemira.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr