Ozonska rupa ce – nestati!

Znanstvenici povlace alarm: ozonski plast ce se oporaviti. Zahvaljujuci mjerama zastite medunarodne zajednice katastrofa je sprijecena. Ali proci ce jos desetljeca prije nego sto se ozonska rupa potpuno zatvori.

Ozonska rupa nije uvijek tu i nije uvijek na istom mjestu.

“Trenutno se upravo stvara iznad Antarktika. I tamo ce biti jednako velika kao posljednjih godina”, kaze za Deutsche Welle Markus Rex. Fizicar iz Instituta Alfreda Wegenera (AWI) u Potsdamu clan je skupine od 300 istrazivaca koja je za Ujedinjene narode sastavila izvjestaj o stanju ozonskog plasta.

Pojedinosti studije na kojoj su, pored strucnjaka iz AWI-ja, radili i znanstvenici iz Istrazivackog centra Julich, Njemackog centra za zracni promet i svemirske letove te Slobodnog sveucilista u Berlinu predstavljane su kratko uoci Medunarodnog dana zastite ozonskog plasta (16.9.) i UN-ovog summita o promjeni klime (23.9.) u New Yorku na kojemu ce se okupiti sefovi drzava i vlada.

Spasonosni Montrealski protokol

Procjena da ce se ozonski plast do 2050. godine u potpunosti regenerirati smatra se uspjehom medunarodne zajednice. 1987. godine je 190 clanica u tzv. Montrealskom protokolu povuklo kocnicu: one su se obvezale da ce za pocetak reducirati potrosnju tvari stetnih za ozon poput freona (fluorovih i klorovih derivata metana i etana), a kasnije ih i potpuno zabraniti.
Freoni se koriste u sprejevima, rashladnim uredajima i kao sredstvo za ciscenje. No, nezapaljivi plin bez boje, okusa i mirisa ima fatalne posljedice za ozonski plast, dio stratosfere na 10-50 kilometara visine koji filtrira ultraljubicaste zrake i reflektira ih u svemir.

Tvari koje unistavaju ozon poput freona imaju posebno jako djelovanje pri velikoj hladnoci pa unistavaju ozonski plast na polovima. To je dobro za ljude, ukazuje njemacki znanstvenik: “Smjestila se na jedno od najboljih mjesta na planeti – na Antarktiku i privremeno na Arktiku. A tamo pogada vrlo malo ljudi.”

Da se ozonska rupa u stratosferi prosirila nad nekim toplijim, gusce naseljenim, industrijski i poljoprivredno iskoristenijim podrucjem, posljedice bi za stanovnistvo i floru bile fatalne. Jer bez zastite ozonskog plasta ljudska koza gori, a biljke venu i suse se.

Za ozon pogubni pesticid

Za stratosferu nije manje stetna ni kemikalija metil bromid. Ona se u zemljama u kojima se proizvodi riza poput Kine, Indije i Kenije koristi kao pesticid. Iz istog razloga se njime prskaju i drvena ambalaza kao i transportne palete. Otrovni brom u spoju s ozonom reagira jos jace nego klor iz freona. U Montrealskom protokolu je nacelno dogovoren i prestanak uporabe metil bromida, ali se datum stalno odgada.

Ozonski plast je integralni dio klimatskog sustava. Zbog toga ozonska rupa ima jaci utjecaj na promjenu klime u juznoj hemisferi nego koncentracija plinova koji stvaraju efekt staklenika. S druge pak strane znanstvenici uocavaju da promjena klime pridonosi oporavku ozonskog plasta.

Sada aktivisti za zastitu prirode i znanstvenici prizeljkuju da se politicari dogovore i oko smanjenja emisije staklenickih plinova kao sto su to ucinili s freonima kako bi zaustavili klimatske promjene.

http://www.dw.de/ozonska-rupa-%C4%87e-nestati/a-17922856

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr