Mijenjamo povijest

OD PIVA DO MARIHUANE: 10 novih arheoloških otkrića koji će promijeniti povijest kakvu poznajemo

Svake se godine naše poznavanje prošlosti malo poboljša, pa tako ni 2016. nije bila ništa drugačija, piše Listverse.

Znanstvenici su došli do nekoliko otkrića koja će nam pomoći da bolje razumijemo (i u nekim slučajevima drastično promjenimo) našu povijest.

ZNANSTVENICI: ‘Faraonov bodež pronađen u 3.300 godina staroj grobnici nije s ovog svijeta’

10. Drevno kinesko pivo

čaša piva
Pivo je popularno od davnina širom svijetaFoto: imagospot/Thinkstock

Već smo i prije znali da su drevni Kinezi voljeli popiti zbog ostataka fermentirane riže pronađene u 9.000 godina starom arheloškom nalazištu u provinciji Henan. Ali ove smo godine saznali i da su Kinezi isto tako bili i obožavatelji piva. Arheolozi koji su vršili iskopavanja u području provincije Shaanxi otkrili su opremu za proizvodnju piva napravljenu negdje između 3.400 i 2.900 godine prije Krista.

To su najstariji dokazi proizvodnje piva u Kini. Pronađeni su i ostatci sastojaka korištenih u prizvodnji, među kojima i ječam. To je posebno iznenađujuće jer pomiče dolazak ove žitarice u Kinu za 1.000 godina. Sudeći po trenutnim dokazima, drevni su Kinezi koristili ječam u proizvodnji piva stoljećima prije nego što su ga počeli koristiti za hranu.

ŠTO STARIJE TO BOLJE? Arheolozi otkrili recept za pivo star 5 tisuća godina

9. Čovjek i njegov pas

pseći zub
7.000 godina star zub najboljeg čovjekovog prijateljaFoto: University of Buckingham

Psi su bili čovjekov najbolji prijatelj još prije 7.000 godina, pokazuju dokazi pronađeni u nalazištu Blick Mead pored Stonehengea.

Arheolog David Jacques pronašao je pseći zub životinje za koju se vjeruje da je bila pratilac mezolitskog lovca-sakupljača. Jacques tvrdi kako je pas bio pripitomljen kao dio ljudskog plemena, i najvjerojatnije se koristio za lov.

Sveučilište u Durnhamu prtpostavlja kako je taj pas izgledao slično modernom njemačkom ovčaru, s malo više vučjih karakteristika.

8. Tutankamonov vanzemaljski bodež

Vanzemaljski bodež faraona TutankamonaFoto: Wikimedia

Sredinom 2016. znanstvenici su napokon razriješili misteriju koja je zbunjivala arheologe još od kada je Howard Carter otkrio grobnicu faraona Tutankamona 1922. godine. Među brojnim predmetima sahranjenim s mladim kraljem nalazio se i bodež načinjen od željeza. To je jako neobično jer je obrada željeza u Egiptu prije 3.300 godina bila tek u povojima, a bodež nije niti malo zahrđao.

Proučavanje flourescentnim spektrometrom otkrilo je kako je metal korišten za izradu bodeža vanzemaljskog porijekla. Velike količine kobalta i nikla u skladu su s poznatim meteoritima pronađenima u Crvenom moru.

Još je jedan željezni predmet iz drevnog Egipta testiran 2013. i isto je tako otkriveno da je napravljem pomoću komadića meteorita. Arheolozi su već sumnjali na ovakvo porijeklo materijala zbog drevnih spisa koji su spominjali ‘nebesko željezo’.

7. Grčka birokracija

Stela
Ugovor o najmuFoto: Mustafa Adak/Ancient Origins

Drevni grad Teos u današnjoj Turskoj predstavlja pravo blago za arheologe zbog stotina stela koje su tamo pronađene. Jedna potpuno netaknuta stela sadrži 58 čitkih redaka teksta koji predstavlja 2.200 godina star ugovor o najmu. To nam pokazuje kako je birokracija bila dio drevnog grčkog društva kao što je i danas.

Dokument opisuje grupu studenata koji su naslijedili komad zemlje (uključujući i zgrade, oltar i robove) te ju zatim iznajmili na aukciji. Službeni dokument spominje i jamca (u ovome slučaju oca unajmitelja), kao i svjedoke koji su članovi gradske uprave.

Vlasnici su zadržali pravo na korištenje zemlje tri dana godišnje, kao i na godišnje inspekcije kako bi se uvjerili da unajmitelj nije oštetio njihovo vlasništvo. U stvari, polovica ugovora odnosi se na razne sankcije za nanesena oštećenja ili ne plaćanje najamnine na vrijeme.

6. Spolno prenosive bolesti Neandretalaca

Spolni odnosi između različitih vrsta nisu uvijek preporučljiviFoto: Wikimedia

Kada su prije nekoliko godina znanstvenici mapirali ljudski genom, iznenadilo ih je kada su otkrili da imamo oko 4% neandretalske DNK zbog miješanja vrsta. No naši su preci dobili još nešto od svojih neandretalskih rođaka – primitivnu verziju humanog papiloma virusa (HPV).

Znanstvenici su statističkim modeliranjem uspjeli rekreirati evolucijsko napredovanje virusa HPV16. Kada su se moderni ljudi i Neandretalci podijelili u dvije u dvije različite vrste, i virus se podijelio u dva različita soja.

U početku, virus HVP16 nosili su samo Neandretalci i Denisovanci. Kada su ljudi migrirali iz Afrike, nosili su u sebi samo sojeve B, C i D.

No kada su stigli u Aziju i Europu i počeli imati spolne odnose s Neandretalcima, dobili su i soj HPV16. Daljnje proučavanje naše genetske povijesti moglo bi objasniti zašto taj virus može prouzročiti rak kod nekih ljudi dok kod drugih prođe bez ikakvih posljedica.

5. Iskopavanje mrtvog jezika

Predak brojnih europskih jezikaFoto: Mugello Valley Project

Iako se ne koristi već gotovo 2.000 godina, etruščanski ostaje jedan od najintrigantnijih mrtvih jezika. Imao je veliki utjacaj na latinski, koji je opet utjecao na brojne europske jezike koji se i danas govore. Ali uzorci iole duljih tekstova na etruščanskom jeziku izuzetno su rijetki. No ove su godine arheolozi otkrili 1.2 metara veliku stelu s etruščanskim napisom.

Ta 2.500 godina stara kamena ploča otkrivena je prilikom otkapanja hrama u Toskani. Dobro je sačuvana jer je ponovo iskorištena kao temelj hrama. Slično tome, jedan je drugi važan etruščanski predmet, Zagrebačka lanena knjiga, isto tako dobro sačuvan jer je ponovo iskorišten kao omot za mumiju.

Unatoč dobroj očuvanosti, stela je dosta okrhnuta i izgrebana. Zato ju stručnjaci prvo žele dobro očistiti i očuvati prije nego što ju uopće i pokušaju pročitati. Pretpostavljaju da je tekst vjerske prirode te da će nam pružiti novi uvid u etruščansku religiju.

4. Dobro skriveni higgsov bizon

Higgsovog bizona nije bilo lako pronaći, skrivao se u špiljskim crtežimaFoto: Wikimedia

Ove je godine otkrivena nova životinjska vrsta pomoću jedinstvene metode – drevne špiljske umjetnosti. Znanstvenici su proučavali slikarije u špiljama u Lascauxu i Pergousetu te su primijetili neke razlike između bizona nacrtanih prije 20.000 godina i onih nacrtanih prije 5.000 godina. Razlike uključuju različite oblike tijela i različite rogove.

Dok su ranije slike potsjećale na stepske bizone, znanstvenici sada vjeruju kako noviji crteži prikazuju potpuno novu vrstu. Kako bi potvrdili ovu hipotezu, provjerili su DNK iz kostiju i zubi bizona koje su pronađene na brojnim mjestima širom Europe, starosti između 12.000 i 22.000 godina.

Otkriveno je kako su kasniji bizoni stvarno nova vrsta koja potječe od stepskog bizona i tura.

Ovo novo otkriće privelo je kraju desetljeće nesporazuma u vezi sekvenciranja genoma stepskog bizona koji je nekada imalo dijelove koji se nisu mogli uvrstiti. Novootkrivena vrsta nazvana je higsov bizon.

3. Prvi ljudi dešnjaci

Tragovi na zubima upućuju na korištenje desne rukeFoto: UNIVERSITY OF KANSAS

Novo je istraživanje pružilo dokaze o prvom zabilježenom primjeru dešnjaka kod hominina, i ne radi se o Homo sapiensu. Paleoantropolog David Frayer otkrio je dokaze tog fenomena kod Homo habilisa od prije 1.8 milijuna godina.

Proučavani su zubi Homo habilisa te su na njima otkriveni tragovi karakteristični za korištenje alata desnom rukom.

Iako se ne slažu svi s Frayerovim metodama, ovdje je još značajnije samo postojanje dominacije korištenja ruke kod Homo habilisa. Ta se karakteristika još uvijek slabo razumije i kod modernijih ljudi, a izgleda da je starija nego što se je mislilo. Daljnja proučavanja mogla bi pomoći u objašnjavanju ovog fenomena te bi omogućila bolji uvid u evoluciju ljudskoga mozga.

2. Novi misteriozni predak ljudi

Alat star 120.000 godinaFoto: ERICK SETIABUDI

Otkriće s indonezijskog otoka Sulawesija pokazuje kako je možda nekoć na njemu živila još neodređena vrsta hominina. Arheolozi su otkrili stotine kamenih alatki koje su stare barem 118.000 godina. Ali svi dokazi upućuju na to da su moderni ljudi prvi put došli na taj otok prije 50 do 60 tisuća godina.

Postojanje nove vrste hominina i više je nego moguće. Sulawesi se nalazi blizu otoka Flores. A 2003. znanstvenici su tamo pronašli drugog dotada nepoznatog hominina nazvanog Homo floresiensis (takozvani ‘hobit’), koji se razvio potpuno neovisno na tome otoku prije nego što je izumro prije 50.000 godina.

Možda se radi o našem novom pretku. Ili je možda Homo floresiensis nekako došao na drugi otok. Ili su ljudi došli na Sulawesi znatno prije nego što smo mislili. Arheolozi sada traže fosile koji bi im omogućili da riješe tu misteriju.

1. Put kanabisa

Kanabis
Uz Put svile postojao je i još jedan jednako važan putFoto: Thinkstock

Trenutačno važeća teorija kaže kako je Kina mjesto na kojem je kanabis prvi put kultiviran i korišten prije nekih 10.000 godina. Ali Slobodno sveučilište u Berlinu nedavno je sakupilo bazu podataka svih postojećih arheoloških podataka o kanabisu koji su pokazali kako se kanabis počeo koristiti u istočnoj Europi i Japanu u isto vrijeme kada i u Kini.

Štoviše, korištenje kanabisa po zapadnom dijelu euroazije traje konzistentno dok se u Kini pojavljuje tek s vremena na vrijeme, sve do pojačanog korištenja u brončanom dobu. Znanstvenici pretpostavljaju kako je do onda kanabis postao sredstvo trgovine te se širio mrežom koja je slična poznatom Putu svile.

Ovu hipotezu podržavaju i drugi usjevi, poput žita koji su se isto znatno raširili u to isto vrijeme. Znanstvenici su čak identificirali nomadsku kulturu Yamnaya kao moguće drevne dilere koji su, sudeći po proučavanju DNK, u to vrijeme putovali tom rutom.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr