Objašnjava li ovaj podatak sve ekstremnije promjene vremena?

Zagađenje sjeverne polutke ugljičnim dioksidom dosegnulo je u travnju novi crni rekord, objavila je u ponedjeljak Svjetska meteorološka organizacija (WMO).

Na području čitave polutke koncentracija ugljičnog dioksida u travnju je prvi puta u ljudskoj povijesti dosegnula 400 čestica na milijun (ppm) što je novi zloslutni prag za klimatske promjene, kaže WMO.

Razina od 400 ppm-a predstavlja porast od 40 posto u odnosu na stanje prije početka raširenog korištenja fosilnih goriva koje je počelo s industrijskom revolucijom. Visoke koncentracije ugljičnog dioksida ubrzano se ‘šire’ prema jugu Zemlje a prvi puta je zabilježen na Arktiku u 2012. te je nakon toga postao je uobičajen tijekom arktičkog proljeća.

‘Vrijeme istječe’

WMO previđa daljnji porast prosječne godišnje koncentracije ugljičnog dioksida iznad praga od 400 ppm-a u 2015. ili 2016. Rastuće koncentracije stakleničkih plinova povećavaju rizike toplinskih valova, suša i porasta razine mora.

“Vrijeme istječe”, kaže glavni tajnik WMO-a Michel Jarraud u priopćenju.

“To bi trebalo poslužiti kao još jedan poziv na buđenje zbog kontinuiranog rasta razina stakleničkih plinova koji pokreću klimatske promjene. Ako želimo sačuvati naš planet za buduće generacije, trebamo hitnu akciju kako bismo ograničili nove emisije tih stakleničkih plinova.”

Temperature prosječno porasle 0,8 stupnjeva Celzija

Gotovo 200 vlada suglasilo se da se do kraja 2015. postigne dogovor o usporavanju klimatskih promjena u okviru napora da se ograniči prosječno povećanje temperatura na najviše dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Temperature u svijetu već su prosječno porasle 0,8 stupnjeva Celzija.

U travnju UN-ov odbor za klimatske promjene kazao je da bi se koncentracija stakleničkih plinova, na čelu s ugljičnim dioksidom, trebala držati ispod granice od 450 ppm-a kako bi se povećali izgledi za postizanje cilja od ograničenja porasta globalne temperature na najviše dva stupnja Celzija.

Koncentracija ugljičnog dioksida mijenja se sezonski jer ga biljke više apsorbiraju ljeti pa je njegova koncentracija zato najviša u proljeće. Sjeverna polutka s više izvora stakleničkih plinova vezanih uz ljudske aktivnosti ima izraženiji sezonski ciklus.

CO2 ostaje u atmosferi stotinama godina

Ugljični dioksid ostaje u atmosferi stotinama godina a emitiraju ga vozila na fosilna goriva, tvornice i elektrane koje koriste ugljen kao i prirodne aktivnosti poput disanja.

Tijekom posljednjih 800.000 godina razina atmosferskog ugljičnog dioksida kretala se između 180 ppm-a i 280 ppm-a i vjerojatno milijunima godina nije bila iznad 400 ppm-a, kažu znanstvenici.

S masovnom potrošnjom ugljena i nafte tijekom industrijske revolucije koncentracija ugljičnog dioksida porasla je na 290 ppm-a do kraja 19. stoljeća.

To je ubrzano tijekom proteklog stoljeća s razinama između 370 i 380 ppm-a do kraja 2000.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr