VELIKO OTKRIĆE

PAMETNIJI NEGO ŠTO SE MISLILO: Neandertalci su prije 50.000 godina liječili zubobolju aspirinom

Gotovo 50.000 godina prije izuma penicilina mladi je neandertalac mučen gnojnom zuboboljom jeo biljke koje sadrže prirodne antibiotike i analgetike, otkrila je analiza njegovih zubi.

Muškarac koji je živio na području El Sidrona u današnjoj Španjolskoj jeo je antibiotične gljivice po imenu penicillium i žvakao komadiće popularnog drveta koje sadrži salicilatnu kiselinu – aktivni sastojak modernog aspirina, tvrde znanstvenici.

IMATE ALERGIJU? Vaši su se preci vjerojatno seksali s neandertalcima

Proljev i zubobolja

Fosilizirana čeljusna kost mlađeg muškarca pokazuje tragove gnojne upale, a zubni plak sadrži ostatke crijevnog parazita koji prouzrokuje akutni proljev, “tako da je očito bio stvarno bolestan”, napisali su znanstvenici u časopisu Nature, piše Yahoo News.

“Izgleda da su neandertalci posjedovali dobro znanje o ljekovitom bilju i njihovim raznim protuupalnim i analgetičkim svojstvima, te su se sami liječili”, rekao je suautor studije Alan Cooper iz Australskog centra za drevnu DNK (ACAD) Sveučilišta u Adeleideu.

“Naša su otkrića u suprotnosti s mišljenjem široke javnosti o dosta jednostavnim neandertalcima”, dodao je.

Gornja čeljust Neandertalca iz El Sidrona, u sadašnjoj ŠpanjolskojFoto: AFP Photo/Handout

Bili su puno složenija bića nego što smo mislili

Ova studija je tek posljednja u nizu istraživanja koja bacaju drugačije svjetlo na naše davno izumrle rođake, za koje se dugo mislilo da su dosta ograničenih intelektualnih sposobnosti.

Druga nedavna otkrića počela su otkrivati neandertalce kao sofisticirana stvorenja koja su proizvodila pećinsku umjetnost, brinuli se za starije, pokapali svoje mrtve te možda bili i prvi draguljari, iako su vjerojatno bili i kanibali.

Neandertalci su živjeli u dijelovima Europe, središnje Azije i Bliskog istoka oko 300.000 godina, ali su nestali prije nekih 40.000 godina. To se manje više poklapa s dolaskom modernog čovjeka iz Afrike.

Neandartalci i moderni ljudi međusobno su se množili, zbog čega i danas imamo nešto manje od 2 posto neandertalske DNK, osim ljudi iz Afrike, gdje neandertalci nisu nikada živjeli.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr