Brojni utjecaji

LAKTOZA I PLAVUŠE: Ljudi i dalje evoluiraju, ali na načine koji bi vas mogli iznenaditi

Često se kaže kako smo, zahvaljujući napretku u znanosti, poljoprivredi i medicini, mi ljudi postali gospodari naše biološke sudbine, piše IFLScience.

POTPOMOGNUTA EVOLUCIJA: Uzgojeni ‘superkoralji’ za spas koraljnih grebena

Napredak i evolucija

Preuzeli smo kontrolu nad našom evolucijom, eliminirali većinu uzročnika smrti i patnje kakvu bi redovito iskusili naši drevni, ali i ne tako daleki preci. Gotovo smo izbrisali glad i nestašice hrane u većem dijelu svijeta.

Danas imamo pristup raznolikoj i kvalitetnoj hrani. Hranu koju smo nekoć mogli konzumirati samo sezonski sada možemo jesti kada god poželimo.

Ljudi su antibioticima ukrotili brojne smrtonosne bolesti, a cijepljenjem neke čak i potpuno izbrisali. Kako starimo, a dijelovi naših tijela se troše sve smo više u stanju popraviti ih, ili ih čak u potpunosti zamijeniti umjetnim dijelovima.

Možemo kontrolirati svoju plodnost i odlučiti hoćemo li imati djecu ili ne, čak i dok i dalje održavamo aktivan seksualni život. Ljudi sazrijevaju ranije i odgađaju imati djecu sve dok ne budu spremni, nakon što imaju karijeru a obitelj je financijski spremna odgajati djecu.

Dramatično smo produljili nas životni vijek i živimo znatno dulje nego ikada prije. Širom planeta broj stogodišnjaka ubrzano raste svake godine.

moderna obitelj
Moderni način života uvelike se razlikuje od onog od prije par stotina ili tuisuća godina, a to utječe i na način na koji evoluiramoFoto: Digital Vision./Thinkstock

Zahvaljujući svim tim promjenama u zdravlju, prehrani i duljini života i ljudsko je stanovništvo znatno naraslo tijekom zadnjih stotinu godina. Trebalo je stotine tisuća godina da bi se dosegao broj od samo jedne milijarde, ali do sredine 20. stoljeća već nas je bilo dvije i pol milijarde. A predviđanja pokazuju kako bi nas do sredine 21. stoljeća trebalo biti gotovo 10 milijardi.

Ne samo da upravljamo našom vlastitom budućnošću, već u svojim rukama držimo i evolucijske sudbine milijuna drugih vrsta. Od mikroorganizama u našim tijelima, u našem velikom mikrobiomu na koji utječu naše promjene u prehrani i korištenje lijekova, pa sve do brojnih vrsta u vanjskom okolišu na koje djelujemo zagađenjem, raskrčavanjem šuma i pretjeranim iskorištavanjem.

Evolcijske promjene

Kakav bi utjecaj sve te silne promjene mogle imati na budućnost naše vrste? Na budući tijek naše evolucije?

Genetičari su pronašli jasne dokaze da bi izbori koje ljudi donose mogu imati velik utjecaj na evoluciju cijele vrste. Jedan od primjera je da danas u brojnim društvima i muškarci i žene ranije ulaze u selekciju za svoje prvo dijete. Drugo je istraživanje pokazalo kako kod žena psotoji selekcija za što kasnije posljednje dijete, kao i da menopauza sve više kasni.

Rezultat svega toga je da se raproduktivno razdoblje i kod muškaraca i kod žena sve više širi.

Jedno je drugo istraživanje pokazalo kako kod žena postoji selekcija za povećanu visinu kod barem jednog predindustrijskog društva, kao i za smanjenu visinu kod barem tri postindustrijska društva.

Trend ranijeg sazrijevanja osoba manje tjelesne veličine možda je posljedica raširenog smanjivanja smrtnosti mladih uslijed postignutih poboljšanja u higijeni i javnom zdravstvu.

Prilagodili se mlijeku, boljem imunitetu i – plavušama

plavuša
Za evolucijsku selekciju plave kose i očiju nije bilo prirodnih razloga već samo seksualnihFoto: m-imagephotography/Thinkstock

 

Zanimljiva je studija objavljena ove godine, a napravio ju je tim sa Sveučilišta Stanford koji je proučavao DNK kako bi pronašao znakove (relativno) nedavne evolucije među Britancima. Istraživali su signale selekcije unutar zadnjih 2.000 godina i otkrili dokaze za evoluciju u tri važna seta gena.

Prvo, došlo je do jake selekcije za gen laktoze, koji omogućuje probavljenje mlijeka i mliječnih proizvoda.

Drugi set odnosi se na tzv. HLA gene, koji su važni za ljudski imunosustav. Iako je mogući uzrok manje jasan, vjeruje se kako se radi o povećanom stupnju izlaganja zaraznim bolestima zbog povećanog kontakta s drugim narodima.

No najviše je iznenadilo otkriće selekcije za plavu kosu i plave oči tijekom zadnja dva tisućljeća. U ovome slučaju vjeruje se da nije prirodna, već seksualna selekcija razlog porasta broja ljudi koji nose ovu kombinaciju gena. Izgleda da, barem u Britaniji, muškarci stvarno preferiraju plavuše.

Ovakva istraživanja pokazuju kako odluke koje donosimo o tome kako živimo, što jedemo pa čak i s kime imamo djecu mogu imati dalekosežne posljedice po našu evoluciju.

Iako vlade i političari uglavnom brinu na kratkoročna razdoblja, stvarno bi trebali misliti o posljedicama našeg modernog načina života i velikih promjena koje uzrokujemo planetu, kao i kako to djeluje i na našu evoluciju.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr