Posljedice klimatskog zatopljavanja

KATASTROFA SE VEĆ DOGAĐA: Oceani uskoro neće imati dovoljno kisika za održavanje morskog života

Dok se klima nastavlja mijenjati zbog sve veće količine ugljika kojim ljudi pumpaju atmosferu, oceani su posebno teško pogođeni topljenjem arktičkog leda, koji mijenja slanoću oceana, acidifikacijom, odnosno rastućom pH vrijednošću vode, te rastom površinske temperature, piše IFLScience.

No to nisu sve teškoće s kojima se suočava podvodni život, jer nova istraživanja javljaju kako su oceani počeli i gubiti kisik.

ZATOPLJENJE U JADRANU: Već sada nestaju vrste, u Vranskom jezeru slana voda, a to je tek početak

Kako većina morskog života ovisi o kisiku koji se otapa u oceanima, primjećene razlike u koncentracijama ovog plina u vodama širom svijeta su zabrinjavajuće. Smanjivanje udjela kisika imalo bi strašan učinak na bioraznolikost, iako ne bi sva područja bila pogođena jednako, ili u isto vrijeme.

“Gubitak kisika iz oceana jedna je od ozbiljnijih posljedica zagrijavanja atmosfere i velika prijetnja za morski život”, objašnjava vodeći autor istraživanja Matthew Long iz Nacionalnog središta za atmosferska istraživanja.

Količina kisika u oceanima i prirodno varira

“Kako količine kisika u oceanima prirodno variraju ovisno o varijacijama površinske temperature i vjetrova, bio je pravi izazov pripisati gubitak kisika klimatskim promjenama. Ovo novo istraživanje govori nam kada možemo očekivati da utjecaj promjene klime nadjača prirodnu promjenjivost”, rekao je Long.

deoximage
Zbog klimatskih promjena smanjenje količine kisika već je sad vidljivo u nekim dijelovima oceanaFoto: Matthew Long/NCAR

Gotovo sav kisik u svjetskim morima i oceanima potječe s površine, bilo da se direktno otapa u površinskim vodama ili zato što je proizvod fitoplanktona koji koristi sunčeve zrake u procesu fotosinteze. Hladna voda sadrži više kisika od tople, tako da kako temperatura vode raste širom svijeta, sposobnost mora i oceana da uzmu kisik ozbiljno se narušava.

Smanjena cirkulacija između dubinskih i površinskih voda

Ali klimatski utjecaj ne staje na tome. Kako se topla voda širi, postaje manje gusta od hladne, što znači da je sve manje u stanju miješati se s dubljom, hladnijom vodom. To smanjuje količinu cirkulacije vode te utječe na količine kisika u oceanskim dubinama, kao što i dodatno umanjuje hlađenje površinskih voda.

Dok autori istraživanja tvrde kako se deoksigenizacija već sada može primijetiti u nekim dijelovima Tihog oceana, očekuju da će taj problem postati široko raširen tek u 2030-tim i ’40-tim, a da će do 2100. godine većina svjetskih mora i oceana biti pogođena. Sada je glavna briga da bi učinci mogli trajati desetljećima, što znači da, čak i ako bi emisije ugljika uspjeli svesti na minimum, u nekim su dijelovima oceana već započeli dugoročni negativni procesi.

TOTALNI POTOP: Otkriven uzrok katastrofalnih poplava na Balkanu, a nisu samo klimatske promjene

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr