MEDICINA NEKAD I SAD

ISPRED SVOGA VREMENA: 10 medicinskih znanja drevnih Egipćana koja se koriste i dan danas

Drevni je Egipat najpoznatiji po svojim piramidama, hjeroglifima i mumijama. Bogata kultura koja je trajala preko 3.000 godina ostavila je za sobom tone tragova koji pružaju uvid u tu civilizaciju.

Zahvaljujući prijevodima dokumenata i natpisa, kao i prekrasnim slikama, znamo dosta o životu u drevnom Egiptu, piše Listverse.

Egipćani su zbog svoje prakse mumificiranja naučili puno toga o ljudskome tijelu te su razvili napredno medicinsko znanje. Stoljećima ispred svog vremena, brojne metode koje su koristili doktori u starome Egiptu ne bi bile nepoznate i današnjim liječnicima. Iako sada medicinsko osoblje više ne koristi amajlije i čarolije, u puno drugih stvari posjeta doktoru danas nije toliko različita od one prije više tisuća godina.

10. Provjera bila


Kada danas dođemo doktoru, nekoliko se stvari uvijek provjeri, konkretno krvni tlak, temperatura i bilo. Bilo može pružiti uvid u zdravlje krvožilnog sustava. No kako bi ga razumjeli, prvo moramo razumjeti kako arterije i vene idu kroz tijelo. Danas je to opće znanje, ali nekoć se radilo o velikom medicinskom uspjehu.

Vjerojatno kao rezultat rada na mumificiranju, stari su Egipćani dobro poznavali krvožilni sustav. Razumjeli su njegovu povezanost kroz tijelo, kao i da sa sobom ‘nosi’ bilo. Doduše propustili su jednu važnu stvar jer izgleda nisu shvatili da srce ono što pumpa krv. Mislili su da se radi o rezeorvaru krvi. Unatoč tome, poznavali su važnost krvožinog sustava i znali su ga koristiti kako bi pomogli dijagnostcirati i tretirati bolest.

Njihovo mjerenje bila toliko je bilo napredno da su trebala proći stoljeća prije nego što se ta metoda počela ponovo koristiti.

9. Okrenite glavu i zakašljite

Da, muškarci već tisućljećima prolaze ovaj neobičan pregled. Papirus Ebers, medicinski priručnik iz drevnog Egipta, spominje dijagnozu hernije ili kile, navodeći da se radi o “bubrenju koje se pojavljuje pri kašljanju”. Postoje i slike iz drevnog Egipta koje prikazuju obje pupčane henrije kako vire iz trbuha, kao i izuzetno detaljne prikaze kile skrotuma.

Hernija se dogodi kada dio crijeva probije mišićnu trbušnu stijenku. Često nastaju kao posljedica istezanja ili podizanja teških predmeta. S obzirom da su Egipćani gradili ogromne kamene spomenike poput piramida, vjerojatno su često dizali teške stvari te im je henrija bila dosta poznata.

No sam tretman henrije manje je poznat. Papirus Ebers spominje korišćenje topline na pogođenome području, ali nije najjasnije da li bi toplina trebala biti dio tretmana za ublažavanje ili se njome zatvaraju mišići nakon manjeg kirurškog zahvata. No s obzirom na toliko puno slika ljudi koji žive s henrijom, možemo se zapitati jesu li uopće bile tretirane.

8. Tamponi

Mnogi bi pretpostavili kako su tamponi moderni izum koji ženi pruža slobodu tijekom mjesečnice. Istina je da su se u zapadnom svijetu tamponi počeli koristiti tek nedavno, no u starom su se Egiptu koristili prije više tisuća godina.

Često zvani i ‘Izidin čvor’, platneni su se tamponi najčešće pravili od pamučne tkanine koja bi se zarolala te bi se oko sredine zavezao konac. Naziv Izidin čvor odnosi se na božicu Izidu, koja je prema legendi koristila tampon tijekom trudnoće s Horusom kako bi ga zaštitila dok je još bio u maternici od napada boga Seta.

7. Plombe

Karijes je u stvari bio dosta rijedak u drevnome Egiptu. Kako šećer nije bio dio njihove prehrane, nisu patili od takvih problema. No s vremenom bi ipak istrošili zube. Brašno i žitarice mljelo se kamenjem, a koliko se god trudili, ponekad bi komadići kamena završili u hrani. To je trošilo zube, što je moglo dovesti do šupljina ili infekcije. A te su infekcije mogle dovesti i do smrti ako bi se bakterije proširile u krvotok.

Na papirusu Ebersu pronađeni su recepti za plombe i masti za isušivanje infekcija ili borbu protiv bakterija.

Godine 2012. mumija je poslana na CT sken, te je otkrivena zubna šupljina ispunjena platnom. Čovjek je u vrijeme smrti još uvijek patio od infekcije.

6. Prostetika

Otkrivene su egipatske mumije s najstarijim prostetičkim udovima. Proteze koje su zamijenjivale dijelove tijela koji nedostaju bile su bitne Egipćanima zbog više razloga. Jedan je bio egipatsko vjerovanje da nakon smrti tijelo mora biti cijelo i očuvano kako bi moglo uči u zagrobni život. Zbog toga je mumifikacija bila toliko važna, te je opravo to uvjerenje potaknulo razvoj prostetike, koja je omogućavala da tijelo ponovo bude cijelo.

Jasno, zamjenski su udovi pomagali osobi u održavanju osnovne funkcionalnosti u životu, te postoje dokazi kako se prostetika radila i za žive pacijente.. To pokazuje kako su Egipćani koristili amputaciju kako bi tretirali ozlijede i zaraze, kao i da su ti ljudi ponekad i preživjeli operacije.

Najpoznatija od tih pacijenata je žena koja je pronađena s velikim drvenim nožnim palcem. Područje ispod proteze je zacijelilo, što pokazuje kako je ona stvarno koristila taj prostetički palac tijekom života. Vjerojatno joj je koristio pri hodanju i održavanju ravnoteže. Radi se o najstarijoj poznatoj protezi otkrivenoj do sada.

5. Zdravstvo pod kontrolom vlasti

Pristup zdravstvenoj skrbi vrlo su pažljivo kontrolirale egipatske vlasti. Doktore se obrazovalo po specifičnom kurikulumu te su postojale određene ‘kuće života’, koje su obično bile povezane s hramom. Tamo su bile zdravstvene institucije koje su trenirale liječnike, a istovremeno se u njima izvodila i liječnička praksa nad svima koji bi došli na tretman.

Uz to postojali su i medicinski priručnici, poput gorespomenutog papirusa Ebers, ili papirusa Edwina Smitha. To nam pokazuje da su liječnici međusobno dijelili lijekove i tretmane u sklopu standardizirane skrbi. Doktori u starome Egiptu mogli su biti i muškarci i žene, a mogli su i birati specijalnosti, baš kao i doktori danas. Zahvaljujući dobro učenim doktorima drevni su Egipćani imali bolju zdravstvenu zaštitu od bilo koga drugoga u to vrijeme.

Postoje i opisi medicinskih kampova postavljenih pored većih građevinskih projekata i kamenoloma tako da ozlijđeni radnici mogu odmah dobiti nžnu pomoć. Izgleda da, ako bi se ozlijeda dogodila na radnome mijestu, poslodavac je morao pokriti troškove, dok bi radnici dobivali i naknadu zbog nesposobnosti za rad.

4. Recepti

Izgleda da je uzimanje lijekova staro koliko i sama civilizacija. Srećom, danas su oni većinom zaslađeni. No drevni Egipćani nisu bili te sreće. Uz to, lijekovi su se često temeljili na principu pokušaja i pogreške. Neki bi bili stvarno učinkovitti, dok bi drugi nanijeli više štete nego koristi.

Egipćani su znali da med djeluje dobro na ozlijedama (i danas je još uvijek koristi za kožne bolesti, a znali su i da menta ublažuje želudac). No neke druge stvari, poput olova i fekalija nisu bile baš dobre ideje. Ali radili ti sastojci ili ne, ostalo je sačuvano na stotine recepata na medicinskim papirusima sa detaljnim instrukcijama o njihovom doziranju i korištenju.

Zatim bi pacijente poslali doma s tim preparatima i uputama za korištenje, baš kao što se događa i nama danas.

Lijekovi su se pravili od raznih materijala. Od minerala poput bakra, gline, olova i soli, zatim bilje kao što su luk, menta, komorač i lan. Drugi (nazovimo ih organski) materijali su kosa, koža, krv, fekalije i još razni drugi dijelovi brojnih životinja i ljudi. Ti su elementi obično kombinirani u receptu za najbolji učinak.

Izgleda da je bilo puno recepata za zatvor. Neki jednostavno preporučuju da se jedu smokve (što nije loš savijet), dok drugi propisuju riblje ulje, koje se još i danas koristi, pomiješano s hladnim pivom. Lijek za trakavicu sastojao se od jednakog dijela olova, petroleja, određene vrste kruha i slatkog piva. Možda bi uspjelo ubiti trakavicu, a nadamo se ne i pacijenta.

3. Obrezivanje

Praksa odstranjivanja kožice s penica malene beba ulazila je u i izlazila iz trenda tijekom stoljeća, ponekad se opravdavala vjerskim, a ponekad medicinskim razlozima.

Drevni su Egipćani često vršili obrezivanje. Brojne slike prikazuju doktore kako izvode proceduru na pacijentu. Egipćanima je bilo jako stalo do osobne higijene i često su brijali sve dlake kako bi ostali čisti i izbjegavali parazite.

Obrezivanje je bilo toliko rašireno da je neobrazani penis predstavljao pravu novost. Zapisi opisuju fascinaciju vojnika neobrezovanim penisima osvojenih Libijaca, te kako su ih često uzimali s ubijenih neprijatelja kako bi ih odnijeli doma i pokazivali okolo. Srećom da se ovaj običaj izgubio tijekom vremena.

2. Kirurgija

Dio papirusa eberesa koji govori o tretmanu tumoraFoto: wikipedia

Drevni su Egipćani sakupili puno znanja o ljudskome tijelu zahvaljujući prakticiranju mumificiranja. Kako su radili na mrtvim tijelima, mogli su vidjeti probleme u organizmu i povezati ih s bolestima u životu. To im je omogućilo i kirurgiju.

Mnoge mumije pokazuju kako su kirurški zahvati stvarno i zacijelili, od trepanacije do uklanjanja tumora. Skalpeli su bili od bakra, slonovače ili opsidijana, vulkanskog stakla čija je oštrica oštrija i od današnjih skalpela.

Pacijenti bi dobili alkohol i sedative prije početka procedure, a kako anestezja nije postojala, mogli su se samo nadati da će se onesvijestiti.

Glavni je problem bilo to što, zbog nepoznavanja načina transfuzije krvi, pacijenti bi često iskrvarili ako bi se zahvat zakomplicirao ili trajao predugo. Kauteriziranje (paljenje) otovrenih žila vrućim oštricama pomagalo je u usporavanju krvarenja. Nakon zahvata davale bi se antibiotičke masti s medom i bakrom kako bi se spriječile zaraze.

1. Opijati

Mak, koji se i danas uzgaja kako bi se iz njega proizvele jake droge, dugo je poznat kao sredstvo za umanjivanje bolova. I danas su opijati vodeće sredstvo u uklanjanju bolova, posebno teških. Iako makovo mijeko iz drevnog Egipta nije bilo poput morfija ili današnjeg OxyCotina, još se uvijek radilo o jako korisnoj drogi. U davna vremena nije bilo lako doći do analgetika, te je to predstavljalo pravo medicinsko dostignuće.

Makovo se mlijeko često miješalo s pivom ili vinom. Osim u kirurgiji, korišćeno je i za pacijente sa živčanim problemima kako bi ih se uspavalo ili umuirilo, a koristilo se i za liječenje depresije i tjeskobe.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr