ZANIMLJIVA TEORIJA

FIZIČAR S MIT-a TVRDI DA JE OTKRIO SMISAO ŽIVOTA: ‘Život nije toliko misteriozan koliko mislimo’

Jeremy England, fizičar s MIT-a, tvrdi kako je otkrio smisao života te kaže kako život nije toliko tajanstven koliko mislimo, unatoč tome što je vjerojatno da je izveden iz nežive tvari, prenosi Big Think.

U tek objavljenom dokumentu on tvrdi kako jednostavni fizički zakoni čine složeni život vjerojatnijim nego nevjerojatnijim.

Jednostavnijim rječnikom, više bi iznenadilo da u svemiru nema života, nego činjenica da u njemu postoji ‘živo’ mjesto kao što je planet Zemlja.

Drugi zakon termodinamike životu daje značenje

Što sve tvari – kamenje, biljke, životinje i ljudi – imaju zajedničko? Svi apsorbiraju i raspršuju energiju. Dok kamen apsorbira malu količinu energije prije otpuštanja onoga što ne koristi natrag u svemir, život upija više energije i otpušta manje.

To čini život boljim za redistribuciju energije i proces konvertiranja i trošenja (raspršivanja) energije je jednostavno fundamentalna karakteristika za svemir, objasnio je fizičar.

LUDOST ILI ZNANOST? Fizičar riskirao život kako bi dokazao zakone fizike

Kako on objašnjava, životu značenje daje upravo drugi zakon termodinamike. Prema tom zakonu, entropija, odnosno raspadanje, s vremenom će se povećavati.

Zamislite vruću šalicu kave koja se nalazi u prostoriji sobne temperature. U nekom će trenutku i šalica kave poprimiti sobnu temperaturu i ostati takvom, što znači da se njena energija rasula. Sada zamislite molekule koje plivaju u toplom praiskonskom oceanu.

England tvrdi da će se tvar polagano, ali neizbježno reorganizirati u oblike koji bolje troše toplu energiju oceana.

Englandova teorija daje uvid u fizičke temelje Darwinove teorije

Snaga njegove teorije leži u tome da ona daje uvid u fizičke temelje Darwinove teorije evolucije te pomaže u objašnjavanju nekih evolucijskih tendencija koje sama evolucija ne može objasniti.

Prilagodbe koje očito ne koriste vrstama u smislu preživljavanja tako se mogu objasniti ovom teorijom – “razlog zbog kojeg organizam pokazuje karakteristike X više nego Y ne moraju biti zato jer je X u boljoj formi od Y, nego zato što fizička ograničenja čine jednostavnijim za X da se razvije nego za Y”, zaključuje England.

SAD ZNATE ZAŠTO SU FIZIČARI LUDI: 10 činjenica o vremenu koje mozak ne želi prihvatiti

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr