NIJE SVE BAŠ TAKO 'ZELENO'

A SAD JEDNO JAKO TEŠKO PITANJE: Odakle nam struja za sve te električne automobile?

Automobili s pogonom na struju često se reklamiraju kao obećavajući odgovor na klimatske promjene, zagađenje zraka i osiguravanje energetske sigurnosti. Međutim, odakle električna energija za sve njih, pita se Jason Henderson, profesor geografije i okoliša sa Sveučilišta San Francisco Sate.

U članku na stranici jedne od vodećih tvrtki svijeta za inovativne urbanističke projekte Copenhagenize.com, Henderson piše da nije iznenađujuće što lideri svjetske klimatske politike i najveća tržišta automobila – Kalifornija, Njemačka i Kina, propagiraju masovno javno subvencionisanje opće električne motorizacije.

Tome su se pridružile čak i zemlje s “najzelenijim transportom na svijetu” – biciklistička Danska i željeznicom bogata Švicarska, dok Nizozemska rješenje za električne automobile vidi u zabrani prodaje konvencionalnih automobila s benzinskim motorima do 2025. godine.

DO 2030. GODINE: Njemačka planira ukinuti prodaju automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem

Kako će to izgledati?

Privlačnost električnih automobila je u tome što će se u potpunosti okrenuti obnovljivim izvorima energije, zato ih reklamiraju kao “zelene automobile”, “ugljično neutralne” i vozila “s nultom emisijom štetnih plinova”.

Ali, piše Henderson, nitko ne pokazuje koliko je to dodatno opterećenje, jer, ako se pogledaju obnovljivi izvori energije, jasno je da za njih već konkuriraju drugi, postojeći legitimni zahtjevi za “zelenim” kućama i stanovima, i javnim prijevozom.

“Prije no što svijet uloži bilijune dolara i eura, i nesagledivu količinu prirodnih resursa u prelazak na masovnu električnu motorizaciju, moramo se zapitati: Odakle će doći energija i kako će to izgledati?”, piše Henderson.

Širom svijeta – od Kalifornije, preko Europe, do Kine, “nadamo se da će se sve u našim kućama pokretati energijom iz obnovljivih izvora što se smatra ključem održivosti klime u budućnosti. U Danskoj koja je vjerojatno najbliže tom cilju, ali ima samo pet i po milijuna stanovnika, vjetroturbine mogu osvijetliti većinu kuća samo nekih vjetrovitih dana.

NISSANOVO ISTRAŽIVANJE: U Japanu je broj punionica električnih automobila nadmašio broj benzinskih postaja

vjetroelektrana

‘Zeleno’ kad je vjetrovito, ostatak vremena prilično prljavo

Ali, zimi Danskoj treba ugljena, plina i spaljivanja smeća da bi se grijala, a njen program vjetroparkova nije dovoljne veličine za punjenje baterija automobila. Neki tu zabrinutost odbacuju govoreći o divovskim baterijama koje tek treba izgraditi, za skladištenje električne energije dobijene od vjetra za dane kada vjetra nema.

Ipak, ne bi li trebao taj “uskladišteni vjetar” zaobići baterije automobila i ići domovima i uredima, i što je sa strujom za potpunu elektrifikaciju danskih željeznica i metroa u Kopenhagenu, zar ne bi vjetar trebao najprije ići u transport šinama?, pita se Henderson.

U Kaliforniji, najnovija solarna instalacija može strujom napajati 140.000 domova ako je dan optimalan. Stajala je više od dvije milijarde dolara, uz 80 posto subvencija iz savezne blagajne SAD-a. Da bi se takvom strujom oprksbljivalo postojećih 12-13 milijuna domova u Kaliforniji, bilo bi potrebno izgraditi još bar 87 takvih solarnih elektrana, i još 40-50 elektrana za potrebe 20 milijuna stanovnika Kalifornije očekivanih do 2050. godine.

To je ogroman industrijski trošak, i čak i da je moguće postaviti solarne elektrane žrtvujući pustinje, šta će biti s manje sunčanim područjima SAD-a, kao i s industrijom i uredima Kalifornije, a pogotovo s ogrominm električnim voznim parkom – danas Kalifornija ima 24 milijuna automobila. Pitanje je još razumljivije kad se uzme u obzir da je Kalifornija već sada verojatno dostigla upotrebljivi maksimum korištenja energije vjetra.

ŽELE DOMINIRATI: VW tvrdi da je moguće proizvesti cijenom pristupačni električni automobil i spremni su krenuti u razvoj

solarna elektrana

Unatoč pogonu, ostatak automobila će i dalje biti prljav

Problem su i sami obnovljivi izvori, jer iako zaljubljenici u struju zamišljaju da će i električna vozila i obnovljivi izvori koji ih pokreću, biti “ugljično neutralni” i bez fosilnog goriva, ipak nije tako.

Baterije, kako za automobile, tako i za ogromna skladišta energije vjetra i sunca, proizvode se od rude, kakav je litij, s mnogo otrova i problema s otpadom. Tvornice baterija, bile one u Kini ili Nevadi, neće raditi na vjetar ili solarnu energiju, osim ako se ta energija ne uzme od domaćinstava. Tvornice sada rade na ugljen, plin i naftu, a tako će biti i ubuduće.

Za proizvodnju sve modernijih “nanomaterijala” troše se ogromne količine energije, uz daleko veću emisiju plinova štetnijih od ugljičnog dioksida. Iz toga proizlazi da Danska može vjetrovitih dana biti “zelena”, ali samo zato što je prava emisija zagađenja preseljena u Kinu, Njemačku i drugdje gdje su svjetski centri proizvodnje čelika, industrijske opreme, automobila.

Električni automobili će i dalje imati gume proizvedene od nafte, dijelove od plastike, olova, aluminija i kemikalija od ugljika koje doprinose intenzivnijem ispuštanju plinova koji zagrijavaju klimu. Bit će i održavanja vozila, odlaganja ili recikliranja što sve troši masivne količine energije i resursa, od kojih se nijedan ne pojavljuju u energetskim bilancama Kalifornije ili Danske, zaključuje Henderson.

BUDUĆNOST SU OBNOVLJIVI IZVORI: Nafta će biti gotovo besplatna

električni automobil punjenje struja

Ni solarni paneli nisu baš ‘čisti’

Solarni uređaji, bilo na krovu kuće ili u beskonačnom nizu u pustinji, također zahtijevaju rudarstvo, potrošnju fosilnog goriva, bakar, staklo, plastiku, još više aluminija, zagađujućih plinova, više toksičnog otpada, raznih hidroksida, arsena, olova, kroma, i još mnogo toga. Isto važi i za vjetroturbine: najprije rudarstvo, prerada, izrada, transport, instalacija, priprema zemljišta, ugljikom bogata potrošnja resursa za beton temelja tornja turbine…

Da bi zaista nastao svjetski masovni sustav automobila s pogonom na struju, sve pustinje svijeta, ravnice, sva plitka mora i svi planinski grebeni morali bi biti potpuno pokriveni silicijem, čelikom i plastikom. To bi bila eskalacija potrošnje energije ogromnih razmjera, upozorava Henderson.

Zatim, tu je povećana mobilnost električnog automobila jer će ih ljudi voziti više smatrajući da su “zeleni”. Entuzijasti će pokrivati kuće panelima za dopunu baterija automobila što je formula za još više vožnje.

SOLARNE CESTE: Francuzi grade 1000 km autoputa koji će proizvoditi energiju za 5 milijuna domaćinstava

“Električni automobil, sam po sebi ne može biti tako loš. Ali san o masovnoj električnoj motorizaciji kao zamjeni postojećeg sustava automobila može biti noćna mora”, piše Henderson.

On smatra da bi “možda trebali fosilna goriva i emisiju stakleničkih plinova trošiti za izgradnju brzih pruga i elektrifikaciju masovnog transporta, a okrenuti se biciklima i kompaktnim gradovima po mjeri pješaka, koristeći vjetar i solarne panele za energetski efikasnije domove”.

“Dakle, tu je izazov za industriju i svakoga tko sanja budućnost električnog automobila. Pokažite nam brojeve. Odakle će dolaziti energija i kako će to stvarno izgledati?”, zaključuje Henderson.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr