OPASNOST SVE VEĆA

VELIKA ANALIZA UGLEDNOG INDEPENDENTA: ‘Sve je izglednije – stiže 3. svjetski rat. U svijetu su tri ključna, najopasnija bojišta’

I sama pomisao na globalni sukob, novi svjetski rat, djeluje pomalo nevjerojatno. No, takav razvoj događaja itekako je moguć.

Još od kraja Drugog svjetskog rata nije bilo oružanog sukoba između velikih sila. Originalni poslijeratni europski projekt temeljen je na miru, društvenoj pravdi i harmoniji. Propadanje tog projekta, popraćeno rastom nacionalizma, vjerojatno će povećati opasnosti rata na kontinentu s dugom poviješću krvavih sukoba, analizira Independent.

U 20. stoljeću svjetski su se ratovi dogodili neočekivano. A tijekom Hladnog rata, koncept trećeg svjetskog rata bio je neodvojivo povezan s nuklearnim ratom, a kasnije i doktrinom sigurnog obostranog uništenja, piše The Independent.

SVJETSKA VELESILA PRIJETI NATO-u: ‘Prvi put od Drugog svjetskog rata imamo njemačke vojnike na našoj granici’

No moguće je da budući sukob između velikih sila preuzme oblik još jednog hladnog rata, ili čak konvencionalnog (za razliku od termonuklearnog) ‘vrućeg’ rata.

U 21. stoljeću postoje tri ključna bojišta koja su moguća mjesta izbijanja budućeg globalnog sukoba. Prvo je europsko-rusko bojište s novim hladnim ratom koji bi prouzročio sukob u Ukrajini. Drugi je bliskoistočni kotao, gdje bi glavnu ulogu imali ISIS i rat u Siriji. Traći je azijsko-tihooceansko bojište s mogućim sukobom Kine i SAD-a.

Drugi hladni rat

Vježbe NATO-ovih snaga za brzu reakcijuFoto: JANEK SKARZYNSKI

Časopis Time, hladnoratovski glasnogovornik američkog establišmenta, raspisao se o početku drugog hladnog rata 2014., nakon ruskog odgovora na krizu u Ukrajini. Isto su tako kritizirali ruskog predsjednika zbog vojne agresije u Gruziji 2008., očito uopće ne primjećujući identična kršenja međunarodnog prava od strane SAD-a, poput agresije na Irak. Kao i činjenicu da je ukrajinskoj krizi prethodilo dva desetljeća NATO-ovog širenja na istok, unatoč čvrstim obećanjima kako do toga neće doći. Po tome su događaji u Ukrajini samo završetak cijelog procesa.

Think-tank European Leadership Network (ELN) objavio je 2015. izvještaj o tome mogu li ruske vježbe s 80.000 pripadnika oružanih snaga i NATO-ove vojne igre s 15.000 sudionika dovesti do rata.

“Obje su vježbe pokazale kako svaka strana trenira tako da pazi koje su sposobnosti suprotne strane, te najvjerojatnije na umu ima ratne planove… Iako glasnogovornici inzistiraju kako se ove operacije vrše protiv hipotetskih protivnika, priroda i veličina ukazuju na suprotno. Rusija se priprema na sukob s NATO-om, dok se NATO priprema za moguću konfrontaciju s Rusijom.”

Nedavno su Sjedinjene Države poslale u Poljsku vojnika koliko ih nisu razmještale po Europi još od Hladnog rata. A najavile su i slanje trupa u druge istočnoeuropse države, Estoniju, Bugarsku i Rumunjsku. Rusija je, s druge strane, još jesenas postavila projektile koji mogu nositi nuklearne bojeve glave Iskander-M u Kalinjingrad.

Ne zna se još hoće li Trump smiriti situaciju s Rusijom, no s obje strane postoje tvrdolinijaši koji žele još dodatno pojačati tenzije.

Bliskoistočna geopolitika

Zapadna miješanja u Bliski istok stvorila su brojne teroristeFoto: AFP

Odmah nakon 11. rujna postojalo je samo nekoliko stotina islamističkih boraca u planinama Hindukuša. Nakon 16 godina, nakon rata protiv terorizma koji je koštao oko 4000 milijardi dolara i po tvrdnjama Liječnika za društvenu odgovornost rezultirao s oko 1,3 milijuna mrtvih, broj terorista je oko 100.000. Rat protiv terorizma pokazao se kao potpuni promašaj. Kako se to dogodilo?

Umirovljeni američki general Wesley Clark otkrio je kako je nakon 11. rujna Pentagon napravio planove za napad na sedam država. Ti su planovi izvršeni s nevjerojatnom vjernošću zapadnim miješanjem u Irak, Siriju, Libiju, Afganistan, Pakistan, Somaliju i Jemen. Službeni razlog možda je bio terorizam, ali namjera je bila jamstvo gospodarske i vojne premoći u regiji.

Brojni su kritičari rekli kako je rat u Iraku zapravo bio zbog otvaranja državnih sredstava globalnom kapitalu. Samo rekonstrukcija Iraka donijela je 100 milijardi dolara američkom gospodarstvu. U međuvremenu je Irak pretvoren iz sekularne diktature u utočište džihadista.

Saveznici zapada, Saudijska Arabija i Katar su u međuvremenu počeli financirati džihadiste. SAD su za to znale, ali očito da kada vodite realpolitik cilj opravdava sredstva. Tako su i britanske i američke obavještajne službe uspostavile ‘štakorovu liniju’ za naoružavanje terorista, od Libije do Sirije.

Teroristički napadi u Europi demonstrirali su teškoće u sprječavanju prelijevanja posljedica ovakvih politika. Još u 90-ima politički znanstvenik Samuel Huntington dao je neka jeziva predviđanja o sukobu civilizacija. Čak i nakon 11. rujna te su teorije djelovale nerealno. No sada izgledaju potpuno stvarne. ISIS-ov je cilj uništiti multikulturalne zone gdje muslimani i nemuslimani mogu živjeti zajedno, kako bi prislili sve muslimane da žive u ‘kalifatu’. Ironično, upravo politika SAD-a najviše pomaže ovom ISIS-ovom cilju.

Tihooceanska Azija

Američka je ratna mornarice sve više orijentirana na KinuFoto: DENNIS GRIGGS/AFP / US NAVY

Za vrijeme Obamine administracije Pentagon se sve više okretao Aziji, te mu je cilj bio da 60% svih mornaričkih baza bude na tome kontinentu. SAD su istodobno ojačale veze s Japanom i drugim dalekoistočnim partnerima kako bi ‘ograničile’ Kinu. Gospodarski, SAD su gurale Transpacifično partnerstvo (TPP) – veliki trgovački dogovor koji je namjerno isključivao Kinu, koji je doduše Trump povukao.

Posljednjih godina rastu tenzije između Kine i Japana. A došlo je i do serije vojnih napetosti između Kine i SAD-a, koje trenutačno instaliraju projektile u Južnoj Koreji, nakon čega je Kina upozorila na novu atomsku utrku u tome području.

Trumpov dolazak na vlast vjerojatno će dodatno pojačati sukobe s Kinom. Novi američki predsjednik već je najavio trgovinski rat s tom državom. Čak je i njegov glavni strateg Steve Bannon izjavio u ožujku prošle godine: “Idemo u rat u Južnom kineskom moru za pet do deset godina… Nema sumnje oko toga.” I Bannon podržava Huntingtonove ideje o sukobu civilizacija između istoka i zapada. On promatra i islam i Kinu kao ekspanzionističke prijetnje.

Kina bi gospodarski mogla nadmašiti SAD, ali SAD je još uvijek vojno bez premca. Ovaj opasan nesrazmjer znači da će Sjedinjene Države koristiti vojnu silu kako bi si zajamčile gospodarsku prevlast.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr