NAKON PRESUDE O ARBITRAŽI

ANALIZA TVRTKA JAKOVINE: ‘Hrvati i Slovenci su opterećeni nacionalizmima, provincijalni su i maleni’

Ukopanost hrvatske politike na poziciji odbijanja arbitražne presude o granici sa Slovenijom mogla bi se pokazati kao “pucanj u vlastito koljeno”, no pravi su uzroci loših odnosa Ljubljane i Zagreba diplomatska nesposobnost, provincijalnost dviju politika te odsutnost sposobnih i odlučnih političara, teza je koju u mariborskom listu “Večer” iznosi povjesničar Tvrtko Jakovina, povodom najnovijeg zaoštravanja odnosa dviju država.

Diplomati najvećih država daju izjave kojima ne žele povrijediti Hrvatsku, ali smatraju kako je odluka arbitara osnova da se granični prijepor zaključi pa se zato čini da je rezolutni stav hrvatske politike o odbijanju presude “pucanj u oba koljena”, tim prije što rješenje koje su dali arbitri “nije nepovoljno za Hrvatsku”, navodi Jakovina.

“Hrvatska strana je zatvorila mogućnost da prihvati ono što je arbitražni sud odlučio iako se ta odluka neće moći lako ignorirati, kao ni ono što su o tome rekli partneri u Europskoj uniji i NATO savezu”, navodi Jakovina koji tu situaciju smatra “apsurdnom”, s obzirom na to da su obje zemlje partnerice u europskim i transatlantskim integracijama te s obzirom na bliskost i duboke veze dvaju naroda i međusobnu ekonomsku povezanost.

‘Situacija je apsurdna’

Danas više nema  političara poput Račana i Drnovšeka, nema mogućnosti da se odnosi raspliću umjesto da se sve više zapliću, navodi Jakovina koji uzroke za eroziju odnosa vidi i u strukturnim slabostima politike i u Hrvatskoj i u Sloveniji.

Kad bi na čelu hrvatske vlade bio jak političar, onda bi politička odluka možda mogla brzo preokrenuti situaciju i riješiti to pitanje onako kako je sada definirano. No, premijer je čovjek koji već godinu dana rješava lokaciju ploče s ustaškim sloganom, navodi Jakovina koji premijeru Plenkoviću, ali i ostalim najvišim dužnosnicima, pripisuje nedostatak odlučnosti i diplomatske spretnosti, te upletenost u unutarnje ideološke sporove.

KRONOLOGIJA KONTAMINIRANOG PROCESA: Ovo su ključni događaji oko Sporazuma o arbitraži Slovenije i Hrvatske

SVJETSKI MEDIJI O SPORU SLOVENIJE I HRVATSKE: ‘Slovenija je pobijedila, Hrvatska ne prihvaća presudu’

No bolje nije, smatra Jakovina, niti u Sloveniji.

“Slovenija nije Hrvatskoj glavno ni najosjetljivije pitanje na kojemu bi se Hrvati mogli mobilizirati onako kako su to odnosi sa Srbijom, ali je u Sloveniji Hrvatska upravo takva tema. Više smo puta bili svjedoci događaja da se loši odnosi Zagreba i Ljubljane forsiraju, onako kako se događalo u vrijeme Ive Sanadera i Janeza Janše. Slovenija bi često mogla biti konstruktivnija i postupati s više diplomatskog takta prema Hrvatskoj, ali to nije slučaj”, navodi Jakovina.

Političari u Ljubljani i Zagrebu su poput likova iz romana Skorojevići

Politički mentalitet s obje strane Sutle i Kupe, Jakovinu podsjeća na roman “Skorojevići” (“Jara gospoda”) slovenskog autora Janka Kersnika, pisan na kraju 19. stoljeća.
“Hrvati i Slovenci su opterećeni nacionalizmima, a možda je isto tako važno – i preuskim pogledom na svijet. Provincijalni su i maleni, djeluju poput likova iz Kersnikova romana Skorojevići koji se u jugoslavensko doba čitao i u hrvatskim školama.

Umjesto da odnosi dviju država postanu uzorni, umjesto da one svima, od Bruxellesa do Skoplja, budu primjer suradnje i dogovora, one su ilustracija loših odnosa. Tako danas BiH, Crna Gora i Srbija zapravo koriste odnose Slovenije i Hrvatske kao opravdanje za vlastitu neaktivnost i nerješevanje problema”, primjećuje hrvatski povjesničar.

ODLUKA ARBITRAŽNOG SUDA U DEN HAAGU: Slovenija dobila tri četvrtine Piranskog zaljeva i izlaz na otvoreno more! Evo kako izgleda granica

“Nešto nije u redu ni s hrvatskom ni sa slovenskom diplomacijom. Umjesto da iz prošlosti uzmu ono najbolje, da pogledaju kako su u 30-im godinama 20. stoljeća slovenski arhitekt Jože Plečnik i hrvatski kipar Ivan Meštrović  djelovali i gradili u Pragu, gdje je Masaryk bio predsjednik, umjesto da postanu motor za uključenje drugih u Europu te tako osiguraju sigurniju budućnost sebi i kontinentu, takva se perspektiva sada čini sve udaljenijom. Plečnik i Meštrović nisu likovi iz romana Skorojevići, ali današnji političari u Zagrebu i Ljubljani jesu”, zaključuje Jakovina u autorskom tekstu u mariborskom listu od ponedjeljka.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr