Kratkotrajniji i kvalitetniji rad

VEĆ PAKIRAMO KOFERE: Švedska prelazi na 6-satni radni dan

Unatoč tome što razna istraživanja govore kako je to stvarno loša ideja, sve više ljudi radi i 50 i više sati tjedno, misleći da će tako napraviti više te kasnije uživati u plodovima svoga rada.

A i prošli su mjesec objavljeni rezultati istraživanja na preko 600.000 osoba, koji pokazuju da oni koji rade do 55 sati tjedno imaju 33% veći rizik da dobiju moždani udar od onih koji tjedno rade 35 do 40 sati.

Imajući to na umu, Švedska kreće prema standardnom 6-satnom radnom danu, a ta je promjena već primjenjena na brojna radna mjesta širom zemlje, u sklopu eksperimenta čiji je cilj usporediti troškove i koristi kraćeg radnog dana.

“Mislim da 8-satni radni dan nije učinkovit koliko se misli. Ostati fokusiran na specifičan radni zadatak punih 8 sati veliki je izazov. Kako bi to ipak uspjeli, miješamo zadatke i pauze da lakše podnesemo radni dan. Istovremeno, teško nam je organizirati privatni život izvan posla”, rekao je Linus Feldt, glavni izvršni direktor Filimundusa, štokholmskog developera aplikacija.

Filimundus se prebacio na 6-dnevni radni dan prošle godine, i Feldt kaže da nisu požalili. “Želimo provesti više vremena sa svojim obiteljima, želimo učiti nove stvari ili se više baviti tjelovježbom. Želio sam vidjeti postoji li način da spojimo te stvari”, rekao je.

Kraće radno vrijeme rezultira sretnijom i odmotnijom radnom snagomFoto: Thinkstock

Kako bi što lakše zadržali učinkovitost unatoč značajnom kresanju radnih sati, od zaposlenika je zatraženo da se klone društvenih mreža i drugih distrakcija, a i sastanci su svedeni na minimum. “Moj je utisak da je sada lakše intenzivno se fokusirati na posao koji se treba obaviti a imate i snage to napraviti, i još vam na kraju ostane energije nakon što napustite ured.”

Osnova za ovakav potez je da, s obzirom da je radni dan kondenziran, osoblje će biti više motivirano te će imati i više energije da obave više posla u kraćem vremenskom roku. Feldt je izjavio da ne samo da je produktivnost ostala ista, već je i manje sukoba među osobljem jer su ljudi sretniji i odmorniji.

KRAĆI RADNI TJEDAN ZA NAS JE ‘SF’: Nije problem u radniku, problem je u lošem sustavu

Bez sumnje Filimundus je prostudirao toyotine uslužne centre u Gothenburgu, koji su prešli na 6-satni radni dan još prije 13 godina i imaju zadovoljnije osoblje, manje napuštanja posla, te lakše pridobijaju nove zaposlenike. “Imaju kraća putovanja do posla, strojevi se učinkovitije koriste i niži su troškovi kapitala – svi su zadovoljni”, izjavio je upravni direktor Martin Banck, dodajući da je dobitak porastao 25%.

Još u veljači, dom umirovljenika Svartedalens isto je uveo 6-satni radni dan za medicinske sestre, bez promjena u plaći, i provoditi će taj eksperiment do 2016. kako bi vidjeli da li visoka cijena zapošljavanja 14 dodatnih sestara vrijedi poboljšanja u brizi za pacijente i moralu zaposlenika.

“Svartedalens eksperiment potiče i druge po Švedskoj: u gothenberškoj Sveučilišnoj bolnici ortopedska kirurgija prebacila se na 6-satni radni dan, kao i doktori i sestre u dva bolnička odjela u Umei na sjeveru”, izvješćuju mediji.

ŠTO DA IMAMO TRODNEVNI VIKEND? Bili bi zdraviji i bolje bi radili

Iako činjenica da su zaposlenici sretniji i puni energije možda i nije najbolja znanstvena osnova za proglašavanje da je 6-satni radni dan bolji od 8-satnog, postoje dokazi da standardno radno vrijeme ne funkcionira najbolje.

Prošlog mjeseca objavljeni su rezultati istraživanja koje je analiziralo podatke 25 znanstvenih radova koji su promatrali zdravlje preko 600.000 ljudi iz SAD-a, Europe i Australije i do 8 i pol godina. Otkriveno je da su ljudi koji su radili 55 sati tjedno imali 33% veći rizik od moždanog udara od ljudi koji su radili 35 do 40 sati, kao i 13% veći rizik za razvoj koronarnih srčanih bolesti. Odvojeno je istraživanje otkrilo da rad od 49 sati tjedno rezultira smanjenim mentalnim sposobnostima, posebno među ženama.

Zbog načina na koji je rad organiziran, puno je ljudi konstantno neispavanoFoto: Thinkstock

Da ni ne spominjemo kako se ne bi trebali ni ustajati prije 9. Stručnjak Paul Kelley sa Instituta za spavanje i cirkadijansku neuroznanost na Oksfordskom sveučilištu kaže da se društvo nalazi usred krize neispavanosti, jer sadašnji radni dan ne odgovara našem unutarnjem tjelesnom satu.

“Ljudi ne bi trebali počinjati raditi prije 10 sati. Zaposlenici obično pate od nedostatka sna”, rekao je Kelley. “Svi pate a ne moraju. Ne možemo promjeniti naš 24-satni ritam.”

Čujete li to? Svi patimo a ne moramo. Izgleda da, dok se ostatak svijeta ne počne ponašati kao Švedska, najbolje je da se odselimo tamo.

Science Alert/Danas.hr

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr