KAKO ŽIVE DRUGI?

SVIJET BLAGOSTANJA IPAK POSTOJI I OVO JE DOKAZ: Evo što se dogodilo nakon što su radni dan skratili na 6 sati

Švedska koja je umjesto osmosatnog radnog dana uvela šestosatni stvorila je svijet blagostanja, tvrdi Amerikanac koji je prije 15 godina iz Chicaga preselio u Švedsku.

‘Vi ste iznimno industrijalizirani’, bio je to prvi komentar koji me uzdrmao, a kojeg sam čuo tek kad sam došao živjeti u Švedsku i vjerujte mi, to nije bio kompliment’, ispričao je za The Independent BJ Epstein, lektor na Sveučilištu East Anglia.

Značajna razlika u odnosu prema poslu

U 15 godina, koliko živi i radi u Švedskoj, kaže kako je otkrio značajnu razliku između Šveđana i Amerikanaca po pitanju odnosa prema poslu.

‘Ljudi u Švedskoj, iako teško rade i iznimno su posvećeni svom radu, za razliku od Amerikanaca ne dopuštaju da ih posao definira’, rekao je te dodao kako je primijetio da se ljudi trude živjeti zdravo tako da održavaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Ljudi su svjesni sebe i svojeg bitka više od onoga što rade kako bi zaradili novac.

Crowd of fans

Težak početak

Kada je odlučio preseliti u Švedsku najprije je počeo učiti jezik, pohađao školu švedskog jezika, a potom je počeo predavati engleski u sklopu raznih radionica te u privatnim tvrtkama. Potom je počeo pisati za časopise, a kada je njegov švedski postao dovoljno dobar počeo se baviti prevođenjem. Radio je puno, svih sedam dana u tjednu te gotovo da osim posla nije imao vremena ni za što.

‘Uživao sam u tome, no istovremeno sam se sjećao primoranim toliko raditi. Kao Amerikanac Židovskih korijena naučen sam razmišljati da je posao sve na svijetu. Završiti dobre škole te potom nastaviti penjati se po ljestvici bilo je ono za što sam mislio da se život svodi’, rekao je.

Zbog toga ga je, kaže, komentar o usmjerenosti na industrijalizaciju pomalo uvrijedio. Kaže kako je tada počeo promatrati ljude oko sebe. Gledati što oni rade drugačije.

‘Postoji riječ u švedskom jeziku ‘lagom’ koja označava nešto poput: ne previše, ne premalo, već baš onoliko koliko je potrebno. Upravo je to riječ koja opisuje život u Švedskoj’, kazao je.

Drugačija perspektiva

Zašto raditi do iznemoglosti? Zašto čovjek ne bi mogao predahnuti od posla, uzeti stanku za kavu, pojesti ručak, imati vremena i za desert, zašto ne uživati u prekrasnom švedskom zraku i suncu, uzeti nekoliko tjedana slobodno i u potpunosti se odmaknuti od radne svakodnevice?

Kao istraživač i prevoditelj švedskih književnih djela primijetio je kako se u njihovoj literaturi manje govori o poslu od literature zapadnog svijeta.

Creative team.

Kao primjer naveo je djelo nagrađivane švedske književnice Kristine Sandberg koja je napisala trilogiju o ženi kućanici koja je iznimno popularna u Švedskoj zbog načina života glavnog aktera. Trilogija o kućanici? Da, zvuči neistinito. Pa tko bi to želio čitati?

Žena iz njezine priče živi miran život. Čisti kuću, podiže dvoje djece, druži se s prijateljima, kuha svaki dan i osim poslova oko svog doma nema drugih briga. Teško je zamisliti da bi ovakvo štivo privuklo pozornost čitatelja u drugim državama te ih nagnalo da pročitaju svih 1500 stranica trilogije koja u detalje opisuje kućanske poslove.

I dok među svjetskom populacijom raste interes za stripovima i novelama, čini se kako samo na sjeveru prolazi tematika prožeta mirom.

Ideje, a ne rad

Proučavajući takvu literaturu došao je do zaključka kako u pozadini knjiga koje se bave životom, a ne poslom i radnim obavezama, postoji snažan feministički stav koji je usmjeren na ideje, a ne na posao. Njihova djela ne bave se velikim problemima koje muče svijet, ne zamaraju čitatelja politikom i problematikom opstanka već nude mir i spokoj.

Švedska je zemlja koja je napravila jedan veliki korak unaprijed time što je skratila radno vrijeme s osam sati na šest. Promjena je vidljiva u mnogim organizacijama i tvrtkama koje su implementirale promjenu. Njihovi su zaposlenici sretniji, produktivniji i kreativniji, osjećaju se bolje i žele raditi. Win – win situacija.

Zbog potrošenih ljudi tvrtke ostaju bez milijuna. Ljudima je potrebna zdravstvena zaštita, a ukoliko zbog bolesti ili iscrpljenosti izbivaju s posla, potrebna im je zamjena. To košta i vremena i novaca. Sretniji ljudi manje su bolesni – to je dokazano.

Group of four friends laughing out loud outdoor,

Promjene su nužne

Neki ljudi tvrde da šestosatni radni dan jednostavno ne bi odgovarao svim kulturama, osobito onima koje su ‘opsjednute’ radom i proizvodnjom, kao što su SAD i Velika Britanija. No s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, kada velik broj radnika obolijeva, raste broj pretilih osoba, sve više nas ima problema sa spavanjem, dok stres ne treba ni spominjati, neke stvari se moraju promijeniti.

Mi smo okrenuli naporno rade – i njegova prirodna drug, spava jako malo – u moralno pitanje, ili čak i fetiš. Znamo da je šteta da ne dobiva dovoljno odmoriti se za nas, i još mi se čini ne želeći napustiti ured, ignorirati naše pametne telefone i isključiti.

Nisu sve tvrtke uvele šestosatno radno vrijeme, no neke su provele eksperiment koji je pokazao da su odmorniji ljudi sretniji i žele više raditi od onih koji se svakodnevno ubijaju od posla. Osjećaju se svježe te uživaju u dodatnom slobodnom vremenu kojeg provode s obitelji, na svježem zraku, s prijateljima…

Happy family

Više slobodnog vremena

Više slobodnog vremena ljudima omogućuje i da na posao gledaju iz potpuno nove perspektive. Upravo tada dolaze do najboljih rješenja za probleme na poslu.

‘Možda je vrijeme da više tvrtki i institucija za početak poštuje svoje zaposlenike i skrati im vrijeme provedeno na poslu. A možda će ostatak svijeta, nadahnut primjerom Švedske, početi više razmišljati o svima potrebnom ‘lagom-u’. I usput, ja još uvijek puno radim, no u razumnim granicama i nikada ne odbijam priliku za kavu i kolač, čak niti za vrijeme radnog vremena’, rekao je.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr