IZNENAĐUJUĆA ODLUKA

PRIZNANJE CIJELOM ROCKU: Nobelovu nagradu za književnost dobio Bob Dylan!

Legendarni američki glazbenik Bob Dylan ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za književnost, objavila je danas Švedska akademija.

Nobelovu nagradu dobio je jer je “u okvirima velike tradicije američke glazbe stvorio nov pjesnički izričaj”, objavila je glavna tajnica Akademije Sara Danius, a njezina je objava popraćena burnim odobravanjem i aplauzom nazočnih u svečanoj dvorani stockholmske burze.

“Pjesme koje piše odmah ulaze u uho”, rekla je Danius za švedsku televiziju SVT, a članovi Švedske akademije, dodala je, u ovogodišnjem su odabiru pokazali “veliko suglasje”.

NOBEL-SWEDEN-LITERATURE

“Dylan je ikona. Njegov utjecaj na suvremenu glazbu je golem”, istaknula je Švedska akademija u obrazloženju nagrade.

‘Vjerojatno najveći živući pjesnik’

Pola stoljeća otkako je stupio na scenu, Dylan i dalje piše i stalno je na turneji, a u svibnju je objavio 37. studijski album “Fallen Angels” na kojemu izvodi poznate američke pjesme koje su postale popularne zahvaljujući Franku Sinatri.

Dylan je “vjerojatno najveći živući pjesnik”, rekao je član akademije Per Wastberg. Na pitanje hoće li Dylan na uručenju nagrade umjesto predavanja održati koncert, Wastberg je kratko odgovorio: “Nadajmo se”.

Proteklih se godina Dylana spominjalo u nagađanjima o mogućim dobitnicima, ali je malotko vjerovao da će Švedska akademija nagradu proširiti i na područje folk rocka. Na spomen Dylana kao mogućega dobitnika, neki su se otvoreno bunili, a pisac Norman Mailer prokomentirao je: “Ako je Dylan pjesnik, ja sam košarkaš”.

Bob Dylan, pravim imenom Robert Allen Zimmerman, rođen je u Minessoti 24. svibnja 1941. godine.

Njegovi djed i baka po ocu, Zigman i Anna Zimmerman, emigrirali su iz Odese koja se tada nalazila u Ruskom Carstvu nakon antisemitskog progona 1905. Djed i baka po majci, Benjamin i Lybba Edelstein, bili su litavski židovi koji su stigli u SAD 1902. godine.

Jedan je od najvećih kantautora 20. stoljeća. Kroz svoju pjesmu često je izražavao bunt protiv politike i društvenih dogmi njegova vremena, govorio o problemima religije i vjere općenito, te pjevao o ljubavi.

Najpoznatije su njegove pjesme Blowin’ in The Wind, The Times They Are A-Changin’, Like a Rolling Stone, Just Like A Woman, All Along the Watchtower, Lay Lady Lay, Knockin’ on Heaven’s Door, Mississippi, Jokerman, Hurricane i druge.

SWEDEN-NOBEL-LITERATURE-DYLAN

Golem utjecaj na rock-glazbu

Utjecaj Boba Dylana na rock-glazbu je golem. Prvi je inzistirao na kvaliteti tekstova pjesama, a njegovo je pjevanje odškrinulo vrata drugim pjevačima s manje atraktivnim glasom. Jedan je od prvih koji je svirao folk-rock (na što ga je potakla obrada njegove pjesme Mr. Tambourine Man grupe Byrds) te country-rock i americanu (na albumima The Basement Tapes iz1967./1975., John Wesley Harding iz 1968. i Nashville Skyline iz 1969.).

Vlasnik je prvog dvostrukog albuma u povijesti (Blonde on Blonde iz 1966.) a njegove su tada još neobjavljene snimke s grupom The Band razlog nastanka bootleg albuma The Great White Wonder (1969.), prvog bootlega u povijesti rock-glazbe.

Svira gitaru, usnu harmoniku i glasovir. U četrdeset i pet godina umjetničkog rada objavio je 44 albuma među kojima su najzapaženiji The Freewheelin’ Bob Dylan, Blonde on Blonde, Blood on the Tracks, Desire te noviji Love and Theft i Modern Times.

Koncerte u Hrvatskoj održao je 13. lipnja 2008. na Radar festu u Varaždinu i 7. lipnja 2010. u Zagrebu.

Dylan je 259. Amerikanac koji je dobio Nobelovu nagradu, a 13. koji ju je dobio za književnost.

Nobelovu nagradu za književnost dodjeljuje Švedska akademija, a dobitniku pripadaju novčana nagrada, diploma i medalja. Medalju koju dobiva dobitnik nagrade za književnost dizajnirao je švedski kipar Erik Lindberg, a predstavlja mladića koji sjedi pod stablom lovora te sluša i zapisuje pjesmu Muze.

Na medalji su ugravirane riječi iz Vergilijeve Eneide: Inventas vitam juvat excoluisse per artes (odnosno, “oni koji su svojim znanjem učinili život na zemlji boljim”).

Prvi dobitnik bio je francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme

Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se od 1901., a prvi dobitnik bio je francuski pjesnik i filozof Sully Prudhomme.

FILES-SWEDEN-US-NOBEL-LITERATURE

Dobitnici su autori različitog jezičnog i kulturnog podrijetla, bez obzira na to je li riječ o već proslavljenom ili o nepoznatom književniku.

Najviše dobitnika nagrade, 27, pisalo je na engleskom jeziku, a slijede francuski, njemački i španjolski. Trojica nobelovaca pisala su na dva jezika – Rabindranath Tagore pisao je na bengalskom i engleskom, Samuel Becket na francuskom i engleskom, a Joseph Brodsky poeziju je pisao na ruskome, a prozu na engleskom jeziku.

Nagrada za književnost nije dodijeljena 1914., 1918., 1935., 1940., 1941., 1942. i 1943. godine. Naime, u statutu Nobelove zaklade, među ostalim, stoji: “Pokaže li se da nijedno djelo koje se razmatra za nagradu ne odgovara zadanim kriterijima, novac od nagrade prenosi se u sljedeću godinu. Ne bude li ni tada nagrada dodijeljena, iznos se prebacuje u fond Zaklade”. Tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata nisu dodijeljene sve Nobelove nagrade.

Za razliku od ostalih kategorija, nagrada za književnost dvjema osobama dodijeljena je samo četiri puta: 1904. Fredericu Mistralu i Joseu Echegarayu, 1917. Karlu Gjellerupu i Henriku Pontoppidanu, 1966. Shmuelu Agnonu i Nelly Sachs te 1974. Eyvindu Johnsonu i Harryju Martinsonu.

Među dosadašnjih 112 dobitnika, bilo je 14 žena, a prosječna dob laureata u godini kada im je nagrada dodijeljena 65 godina.

Najmlađi dobitnik do danas je Rudyard Kipling, najpoznatiji po “Knjizi o džungli”, koji je Nobelovu nagradu dobio 1907. u dobi od 42 godine. Stotinu godina poslije njega, 2007., nagradu je dobila 88-godišnja Doris Lessing, do danas najstarija dobitnica nagrade.

Pasternak i Sartre odbili nagradu

Prva žena kojoj je dodijeljena Nobelova nagrada bila je Šveđanka Selma Lagerloef. Nagradu je primila 1909., a pet godina poslije izabrana je u Švedsku akademiju koja dodjeljuje Nobelovu nagradu za književnost.

Ta nagrada nikome nije dodijeljena dva puta, a do danas su je odbile dvije osobe: Boris Pasternak, dobitnik 1958., isprva je nagradu prihvatio, ali su ga poslije sovjetske vlasti prisilile da je odbije te 1964. Jean Paul Sartre, koji je odbijao sva službena priznanja.

Posljednjih deset dobitnika nagrade za književnost su Svjetlana Aleksijevič, Patrick Modiano, Alice Munro, Mo Yan, Tomas Transtroemer, Mario Vargas Llosa, Herta Mueller, Jean-Marie Gustave Le Clezio, Doris Lessing i Orhan Pamuk.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr