Što će ovoj zemlji uvođenje eura?

Uvođenje eura u Latviju popraćeno je nepovjerenjem u drugim zemljama zone eura i još više u samoj Latviji. Samo petina stanovništva te zemlje podržava tu odluku. Zašto se onda ta zemlja uopće odriče svoje valute?

Nakon financijske krize i zbivanja u mnogim zemljama zone eura, gdje se pokazalo da tamošnje financije niti izdaleka nisu tako solidne kao što se činilo, sve je dublje nepovjerenje prema svakoj zemlji koja prihvaća euro, piše Deutsche Welle. Latvija je zapravo tek četvrta zemlja bivšeg socijalističkog tabora koja uvodi zajedničku europsku valutu i čini se da je, slično kao i u Estoniji, veliku ulogu imala politička, a ne gospodarska odluka. A ta politička odluka je veoma jednostavna: što dalje od Rusije i zajedničke sovjetske prošlosti s velikim i moćnim istočnim susjedom.

Estoniju tek Finski zaljev u Baltičkom moru dijeli od Finske, koja je također zemlja zone eura, ali mnogi građani Europe će se teško sjetiti na kojem proizvodu su uopće vidjeli natpis “Made in Latvia”. Slovenija se odlučila na euro jer joj je zona eura najvažnije izvozno područje, a još je bolji primjer za to Slovačka. Malo je poznato da je Slovačka zapravo zemlja koja spada među rekordere po izvozu i koja izvozi daleko više nego što uvozi (2013. uvoz 58,59 mlrd €, izvoz 62,14 mlrd €).

I Latvija izvozi, ali to su rijetko proizvodi koje ćete naći na policama samoposluga. To su prije svega drvo i drvena građa, tu je i rudača i proizvodi čelične industrije, strojogradnje, a od nešto većih izvoznika tu su i kemijska, prehrambena i tekstilna industrija. Najvažniji trgovinski partneri su joj i dalje Rusija, skandinavske zemlje, a oko 8 posto izvoza odlazi u Njemačku. Latvija zarađuje i od svog geografskog položaja jer tamošnje luke, prije svega ona u Rigi, i dalje služe za transport robe iz Rusije. Ali sve je to razmjerno skromno: izvoz je 2011. bio oko 8,5 milijardi eura, a uvoz oko 10,8 milijardi eura.

Lats u četiri najvrednije valute na svijetu

Zanimljivo je da su Latvijci do 1. siječnja 2014. imali najvredniju valutu Europe. Jedan latvijski lats vrijedi čak jedan euro i četrdeset centi i trenutno su samo tri valute u čitavom svijetu vrednije od latvijske: rial Omana i dinari Kuvajta i Bahreina. To je donekle i rezultat gotovo bizarne računice kad se Latvija opraštala od Sovjetskog Saveza i gdje je 1993. određen mjenjački tečaj od 200 (tada već privremenog latvijskog) rublja za jedan lats. Razlog za tako visoki tečaj je bila želja da se i za najmanji apoen, kovanicu od jednog santima može još nešto kupiti. A kutija šibica je tada koštala dvije latvijske rublje.

Ali tako dragocjena valuta nipošto ne znači da se i blagostanje građana Latvije može usporediti s Omanom ili Kuvajtom. Već po strukturi izvoza se lako može vidjeti da Latvija, uz Bugarsku i Rumunjsku, još uvijek spada među najsiromašnije zemlje Europske unije. Napori vlade u Rigi da ispuni uvjete za prihvaćanje eura su zapravo “običnim” stanovnicima Latvije život učinili još težim.

Strah od rasta cijena

Vlada u Rigi se nada da će od prihvaćanja eura kao nacionalne valute prije svega imati koristi od novih investicija u zemlji. Nažalost, u ovim godinama je dug popis zemalja Europske unije koje se nadaju nekakvim investicijama i novim radnim mjestima u njihovoj domovini. Niti glavni argument Latvije ne može obradovati tamošnje građane: izuzetno niske plaće i primanja zaposlenih.

No, građani Latvije se boje da će s eurom i cijene još više narasti jer i u toj maloj, razmjerno siromašnoj zemlji sada će vrijediti ista gospodarska pravila kao i u Münchenu, Milanu ili Parizu. Ministar financija Latvije Andris Vilks tvrdi da su u susjednoj Estoniji, nakon što je uvela euro, cijene porasle za “samo 0,2 do 0,3 posto”. Ali i Latvijci već odavno znaju koliko mogu vjerovati političarima, pa tako i prema posljednjim ispitivanjima samo 21 posto stanovnika pozdravlja uvođenje eura.
http://www.dw.de/%C5%A1to-%C4%87e-latviji-euro/a-17334347

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr