Sve je gore

SLIJEDI LI KATASTROFA? “Bolje da smo u Siriji poginuli nego da ovdje živimo kao prosjaci”

Dani postaju hladniji, more sve uzburkanije. Deseci tisuća ljudi bježe preko Sredozemnog mora u Europu. Preko zime bi moglo biti još više žrtava.

PREVELIKI IZAZOV: Ako EU zatvori granice u BiH bi moglo doći 100 tisuća izbjeglica

U sjeni svoje kapetanske kape zapovjednik gleda svoj brod. Još je Schleswig-Holstein u luci u Cataniji na Siciliji, obavlja se utovar stvari, spremnici se pune gorivom. Uskoro će brod isploviti i krstariti ispred libijske obale. Lagani, hladni vjetar najavljuje da se približava zima. Kapetan Marc Metzger još ne zna što idućih mjeseci očekuje njega i njegovu posadu. Ovaj 42-godišnjak je zapovjednik fregate njemačke vojske koja u sklopu misije EU-a spašava izbjeglice na Sredozemnom moru. “Znamo da se prošle zime smanjio broj izbjeglica. Moramo pričekati da vidimo, hoće li se to dogoditi i ove godine”, kaže Metzger za Deutsche Welle.

Sigurno je, međutim, da zimi na Sredozemnom moru izbjeglicama prijeti još veća opasnost nego inače. Valovi mogu biti i do četiri metra visoki. Gumeni i drveni čamci se tu teško mogu kretati.

U opasnom bijegu

U Europi postaje sve hladnije. Pa ipak, deseci tisuća ljudi su u bijegu. Lutaju Balkanom, danima čekaju na istočnoeuropskim granicama, neki okušavaju svoju sreću na moru, iz Turske do grčkih otoka ili iz sjeverne Afrike u južnu Europu. Politika zasad govori o krizi. Ali, humanitarne organizacije upozoravaju na opasnost od katastrofe. Što očekuje izbjeglice – u Libanonu, na Balkanu, na Sredozemnom moru, u Njemačkoj?

Sa strepnjom isčekuju zimu

Za Bakrija Aluša je već ljeto bilo strašno. Ovaj muškarac od 30-ak godina, pomalo prosijede kose, uzdiše dok priča o proteklim tjednima: vrućina, bez vode, bez struje i jedanaest osoba stiskano u baraku od drveta i plastike. Prije više od godinu dana Bakri Aluš je sa suprugom i troje male djece pobjegao iz sjevernosirijskog Alepa u Libanon. Sad žive u izbjegličkom logoru na visoravni Bekaa, u blizini sirijske granice. “Za sve moramo moliti: posao, medicinsku skrb, hranu, osnovne stvari za život”, kaže on. “Bolje da smo u Siriji poginuli nego da ovdje živimo kao prosjaci”, kaže Aluš i počinje plakati.

A sad još dolazi zima. Na visoravni Bekaa može biti jako hladno. Proljetos je palo toliko snijega da su ceste bile zatvorene i do izbjeglica nije mogla stići pomoć. Neki ljudi su se smrznuli. UNHCR je, istina, izbjeglicama podijelio grijalice na lož-ulje. Ali, mnogi su ih ljetos prodali kako bi došli do nekog novca.

Od 1.100.000 izbjeglica u Libanonu oko 70 posto ih živi ispod granice siromaštva. Za njihovo zbrinjavanje bi libanonska vlada i UNHCR trebali 1,7 milijardi eura. Ali, dosad su dobili samo oko 40 posto novca.

Čekonica na Balkanu

I u istočnoj Europi stanje svakim danom postaje sve teže. Balkan je već tjednima ranžirni kolodvor i čekaonica za tisuće izbjeglica. Mnogi na granicama noću leže pod vedrim nebom, bez pokrivača. Karl Kopp iz organizacije Pro Asyl govori već sad o “permanentnoj humanitarnoj katastrofi”. Zima na Balkanu je hladna i vlažna pa se strahuje od većeg broja žrtava. “Ako se takvo stanje nastavi u zimi se mora računati s više mrtvih”, upozorava Kopp.

Opasan put u bolji život
Opasan put u bolji životFoto: AFP

Najsmrtonosniji morski put na svijetu

29-godišnji izbjeglica iz Alepa, koji ne želi reći svoje ime, zamalo je nedavno poginuo kad je njihov brod počeo tonuti. Njega, njegovu sestru i jedno malo dijete spasio je jedan grčki ribar. On je liječnik i želi u Njemačkoj specijalizirati kirurgiju. “Pokušao sam dobiti vizu. Ali, nije funkcioniralo”, pripovijeda on. “Zato smo morali krenuti ovim putem. Putem smrti.”

I ovih je dana ispred libijske obale spašeno više od 1.100 ljudi. Ove je godine preko Sredozemnog mora u Europu došlo 470.000 izbjeglica. Stručnjaci Međunarodne organizacije za migracije procjenjuju da se broj izbjeglica preko Sredozemnog mora neće smanjiti ni na zimu. “Još će više ljudi nestajati u havarijama”, kaže  za Deutsche Welle Karl Kopp iz organizacije Pro Asyl. “To je najsmrtonosniji morski put na svijetu.”

 

Vlasti u Njemačkoj moraju smisliti gdje smjestiti tako velik broj izbjeglica. Jedni razmišljaju o iznajmljivanju brodova, drugi o šatorima s grijanjem. Ali, i kad se izbjeglicama osigura čvrst krov nad glavom, njihovo zbrinjavanje predstavlja velik izazov.

PREDSJEDNICA GOVORILA U UN-u: Izbjeglička kriza školski je primjer nedjelovanja

Deutsche Welle/Danas.hr

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr