RADIKALNE MJERE

RADNICI GUBE 11 PLAĆENIH DANA: Najveća islamska kraljevina prebacuje se na zapadni kalendar

Saudijska Arabija daje sve od sebe da se izvuče iz velike financijske krize u koju je upala, a jedna od mjera kojom će to pokušati učiniti jest i prelazak na takozvani zapadni kalendar, piše Gulf News.

Od svojeg osnutka 1932. godine kraljevina koristi lunarni Hijri kalendar, no s 1. listopadom Saudijska Arabija prešla je na solarni gregorijanski kalendar. To će državnim službenicima značajno smanjiti prihode – ostat će bez čak 11 plaćenih dana.

Naime, islamski lunarni kalendar ima 12 mjeseci, od kojih svaki ima 29 ili 30 dana pa godina ima ukupno 354 te će se tako izjednačiti s privatnim sektorom.

CIJENE NAFTE I DALJE KLIZE: Propao dogovor velikih proizvođača, prijeti urušavanje svjetske ekonomije

Tek jedna od više radikalnih mjera

Ovaj je potez jedna od mnogih mjera štednje i smanjenja troškova koje je donijelo kraljevstvo na čelu sa Salmanom bin Abdulom Azizom.

Vijeće ministara Saudijske Arabije donijelo je još jednu kontroverznu odluku – svatko tko ne dolazi prvi put na sveto hodočašće Hadž morat će plaćati vizu u iznosu od 470 eura. Cijene viza općenito će se povećati, ovisno o duljini posjeta. Bonus za zaposlene u javnom sektoru se ukida, a smanjene su i plaće ministrima za 20 posto.

Odluke su dio plana koji provodi princ Muhamed, drugi u redu za prijestolje najvećeg arapskog gospodarstva. Cilj mu je smanjiti rekordni deficit, koji je izazvao pad cijena nafte te dugotrajni, krvavi rat u Jemenu.

SAUDIJCI OSNIVAJU NAJVEĆI FOND NA SVIJETU: Spremaju se kupiti Apple, Google, Microsoft…

Velik pad cijene nafte

Na sastanku u Alžiru u rujnu, Saudijska Arabija i 11 drugih članova OPEC-a pristali su smanjiti proizvodnju nafte, ne bi li se postigla viša cijena. Njena je cijena na vrhuncu bila sredinom 2014. godine, kada je iznosila 100 dolara po barelu. Usporedbe radi, u veljači ove godine pala je na samo 26 dolara za barel.

Princ Muhamed isplanirao je da bi vlada udio mase plaća u državnoj potrošnji do 2020. godine morala smanjiti za pet posto, sa sadašnjih 45 na 40 posto. Crne prognoze govore kako bi se javni dug mogao popeti na čak 30 posto BDP-a, dok trenutačno iznosi 7,7 posto BDP-a.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr