REAGIRAO I PREMIJER

PITKA VODA POSTAJE USTAVNO PRAVO U SLOVENIJI: Ali romska je naselja ipak još uvijek nemaju

Pravo na pitku vodu u Sloveniji je nedavno stavljeno u ustav, ali to ne rješava problem nekih romskih naselja bez tekuće vode koja se vodom opskrbljuju iz rijeka i potoka, što je velik humanitarni problem, posebno izrazit u zimskom razdoblju kad se voda smrzne, pišu slovenski mediji.

U Sloveniji živi 10 do 12 tisuća Roma, većinom u naseljima bez dozvole, a prema njihovim vlastitim procjenama desetina ih nema tekuću vodu unatoč tome što država već godinama pokušava riješiti to pitanje.

Problem u romskim naseljima

Premijer Miro Cerar posjetio je prošlog mjeseca romsko naselje u Dobruškoj vasi kod Novog Mesta, gdje oko 300 stanovnika  (od kojih je pola djece) živi bez tekuće vode, te intervenirao da se problem riješi.

Miro Cerar
Miro CerarFoto: AFP

U naselju su postavljeni plastični kontejneri s vodom u dovoljnim količinama za sve potrebe. No, stanovnici se sada žale da dolaskom niskih temperatura  voda u postavljenim plastičnim kontejnerima počinje smrzavati te da se ne radi o trajnom rješenju.

Na problem romskih naselja koja nemaju komunalnu infrastrukturu, a često ni vodu za piće stalno upozorava slovenski ogranak organizacije Amnesty International.

Prije tri godine slučaj je došao i do Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, no još nije presuđeno radi li se o kršenju ljudskih prava u pogledu jednakosti građana pred zakonom.
Stvar su pred  Europski sud za ljudska prava iznijeli stanovnici Goriče vasi kod Ribnice. To je naselje bez vode i električne struje, ali unatoč tome svi roditelji u osnovnu školu redovno šalju svoje 28  djece, što kod Roma nije uvijek pravilo.

Sud u Strasbourgu zna za problem

Državu su tužili jer smatraju da se radi o diskriminaciji u odnosu na druge kojima je država osigurala sve komunalne priključke.
Pred sudom ih zastupa odvjetnica Nina Klemenčič, supruga sadašnjeg ministra za pravosuđe Gorana Klemenčiča.

Voda

Sud u Strasbourgu u dosadašnjoj je komunikaciji sa slovenskom vladom o tom predmetu postavio pitanja o zakonodavnom okviru za opremanje naselja komunalnim priključcima za ranjive skupine, te se raspitivao imaju li se Romi mogućnost žaliti vlastima da se problem s vodom za piće konačno riješi i mogu li, ako se ne riješi,  tražiti da budu preseljeni tamo gdje će imati vodu.
Osnovni je problem da su romska naselja dobrim dijelom na državnom zemljištu i nelegalizirana, što država tolerira, ali problem legalizacije ostaje, posebice u svjetlu nerazumijevanja i povremene napetosti između Roma i lokalnih stanovnika.

Vlasništvo nad parcelom je osnovni uvjet da se odobri priključivanje na vodovod i struju pa lokalne vlasti u pravilu takve postupke ne odobravaju, pravdajući se zakonom.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr