1. Otkrivanje vatre, prije 1,4 milijuna godina
Prvi izum koji je odvojio suvremene ljude od njihovih evolucijskih predaka bilo je namjerno paljenje vatre. Dok su ranije vrste, kao što je Homo erectus, koristile prirodno izazvanu vatru, Homo sapiens ju je prvi počeo svjesno paliti.
Korištenje vatre omogućilo je ljudima pripremu hrane, grijanje i osvjetljavanje prostora. Paljenje vatre označava početak svih tehnologija koje čovjek koristi i utire put obradi metala i izradi stabilnijeg oruđa.
2. Upotreba luka i strijele, 15.000 godina p.n.e.
Pretpostavlja se da su prvi lukovi i strijele izrađivani od materijala koji nema dugi vijek trajanja pa nije poznato kada su prvi put napravljeni. Najstariji otkriveni lukovi nađeni su u Holmegaardu (Danska) i napravljeni su 9.000 godina p.n.e.
Ljudi su ovo oružje vjerojatno stvorili kako bi lakše lovili životinje, a pretpostavlja se da je nastalo nakon primitivnijih projektila, kao što su izbacivač koplja i bumerang.
Vrlo brzo, luk i strijela su prilagođeni za vojnu upotrebu. National Geographic navodi da su 5.400 godina p.n.e. strijele već bili glavno oružje.
3. Primjena kotača, 3.500 godina p.n.e.
Kotač je u širu upotrebu ušao najkasnije 3500. godine p.n.e. i bitno je utjecao na različite aspekte društva, uključujući i transport, korištenje lončarskog i razvoj vodeničnog kotača.
Oko 2000. godine p.n.e. kotač ulazi i u vojnu upotrebu. Hetiti su prva poznata civilizacija koja je koristila kočije s konjskom zapregom.
4. Početak željeznog doba, 1.200 godina p.n.e.
Hetiti su prvi masovno počeli proizvoditi kovano željezo, oko 1400. godine p.n.e, a oko 1200. godine p.n.e. tehnologija kovanja željeza proširila se iz Male Azije na Europu, Afriku i Aziju.
Izuzetno postojani materijal presudno je utjecao na ljudsku ekspanziju. Željezni alat omogućavao je efikasnije obrađivanje zemlje, a samim tim i demografsku eksploziju. Željezno oružje i oklopi zamijenili su druge metale, poput bronce, a civilizacije koje su imale ovaj metal brže su se širile od njihovih susjeda.
5. Beton kao građevinski materijal, 200 godina p.n.e.
Do 200. godine p.n.e. Rimljani su razvili tehnologiju proizvodnje betona. Izuzetno čvrst i vodootporan, ovaj materijal je našao široku primjenu: od izgradnje hramova i javnih trgova pa sve do slavnih rimskih akvadukta.
Beton je, također, doprinio da Rimljani zadrže vojnu i kulturnu dominaciju u dijelovima svijeta pod svojom kontrolom. Razvili su široku mrežu kvalitetnih cesta, a beton su koristili i za izgradnju luka i pristaništa, koja su dodatno proširila utjecaj Rima.
6. Razvoj teorije "pravednog rata", 426. godine
Godine 426. Sveti Augustin Hiponski objavio je svoje temeljno djelo De civitate Dei (O Državi Božjoj), u kojem razmatra načine opravdavanja rata, koji se kosio s pacifističkim vrijednostima kršćanstva.
Njegove misli su temelj Teorije pravednog rata, koju je talijanski filozof Toma Akvinski razvio sredinom 13. stoljeća. Spisi Svetog Augustina i Tome Akvinskog čine temelj današnjeg shvaćanja “pravednog rata”.
Pravedni rat, navodi National Geographic, "mora objaviti nadležna vlast… On mora imati pravedni uzrok, a krajnji cilj mora biti uspostavljanje pravednog mira".
7. Precizna navigacija, 1569. godine
Sve do 1569. godine, navigacija velikim vodama bila je dugotrajni i težak posao. Zbog nepouzdanosti tadašnjih karata, navigatori su svaki čas morali gledati u kompas ili zvijezde i prilagođavati kurs.
Flamanski kartograf Gerardus Mercator napravio je kartu svijeta koja je karakteristična po paralelnim razdjelicima (meridijanima) s jednakim međusobnim razmacima i paralelama, koje su također paralalene, ali s razmacima koji se povećavaju prema polovima.
Njegova kartografska metoda, koji se i danas koristi, omogućila je navigatorima lako i precizno određivanje kursa te je potaknula istraživanja i europsku ekspanziju.
8. Početak industrijske revolucije, 1712. godine
Upotreba željezđa i čelika, kao i otkriće novih izvora energije, potaknuli su industrijsku revoluciju, koja je počela u Engleskoj, u 18. stoljeću.
Parni stroj, koji je 1712. izumio Thomas Newcomen, smanjila je potrebe za ljudskom energijom i, istovremeno, proširila mogućnosti transporta i proizvodnje.
Još neka značajna otkrića industrijske revolucije su parobrod, automobil, avion, telefon, radio, kao i organizacija rada (manufaktura).
9. Razvoj telekomunikacija, 1876. godine
Sedmog ožujka 1876. Američki zavod za patente dodijelio je Alexanderu Grahamu Bellu "jedan od najdragocjenijih patenata u povijesti". Tri dana kasnije, Bell je svoj izum primijenio da bi svom pomoćniku na drugom kraju hodnika rekao: “Gospodine Watsone, dođite ovamo. Trebam vas".
Telekomunikacija se proširila u cijeloj Americi, a 1927. obavljeni su i prvi međunarodni razgovori.
Broj pretplatnika mobilne telefonije širom svijeta danas iznosi skoro sedam milijardi.
10. Letovi s posadom, 1903. godine
Iako je avion braće Wright letio samo 12 sekundi, bio je to prvi uspješni pokušaj upravljanja letjelicom "težom od zraka". Braća Wright usavršila su projekt i njihov avion je korišten u izviđačkim misijama u Prvom svjetskom ratu.
National Geographic navodi da su Britanci i Talijani dizajnirali prve bombardere 1913. godine. Godinu dana kasnije, Francuska je montirala mitraljeze na svoje avione. Danas Sjedinjene Države raspolažu s oko 13.000 vojnih letjelica. Kina i Rusija, druge dvije najveće zrakoplovne sile, imaju po 2.000 do 3.000 vojnih letjelica.
11. Projekt Manhattan i najmoćnije oružje za koje se zna, 1941. godine
Snimka eksplozije atomske bombe bačene na Hiroshimu
Mjesec dana prije izbijanja Drugog svjetskog rata njemački genije Albert Einstein napisao je pismo, nakon kojeg je Amerika ušla u atomsku utrku s nacistima.
U pismu iz 1939. godine Einstein upozorava američkog predsednika Fraklina D. Roosevelta da bi snažna atomska lančana reakcija urana mogla dovesti do konstruiranja "ekstremno snažnih bombi novog tipa" – atomske bombe.
Dvije godine kasnije, nastao je Project Manhattan, američki plan za projektiranje i izgradnju najrazornijeg oružja ikada proizvedenog.
Šestog kolovoza 1945. u 8.15 sati, svijet je ušao u atomsku eru kada je prvi put upotrijebljeno najrazornije oružje. Prva atomska bomba korištena u ratu padala je 44,4 sekunde, prije nego što se oslobodila snaga od oko 12.500 tona TNT-a iznad japanskog grada Hirošime.
12. Neviđena svemirska utrka, 1954. godine
Godine 1954. Rusija je predložila izgradnju umjetnog satelita i nakon tri godine Sputnjik 1 postat će prvi satelit koji kruži Zemljinom orbitom.
U suradnji s njemačkim aeronautičkim inženjerom Wernherom von Braunom, Amerika je 1958. godine uspješno lansirala satelit Explorer 1.
Tri godine kasnije, ruski kosmonaut Jurij Gagarin postao je prvi čovjek u svemiru, što je potaknulo Amerikance da 20. srpnja 1969. pošalju prvog čovjeka na Mjesec.
Privatne tvrtke kao što su SpaceX Elona Muska i Virgin Galactic Richarda Bransona trenutno intenzivno rade na stvaranju platforme za svemirski turizam.
13. Revolucija interneta, 1991.
Kada je britanski programer Tim Berners-Lee krajem 1960-ih godina izmislio Svjetsku mrežu (World Wide Web), svijet je ušao u eru interneta.
Lee je razvio "softver koji povezuje sve srodne dokumente na njegovom računalu i ubrzo potom povezao mnoštvo računala kako bi korisnici mogli podijeliti dokumente bez baze podataka", navodi National Geographic.
Danas internet koristi više od tri milijarde ljudi.
14. Regenerativna medicina, 1999. godine
Prvi veliki korak u smjeru obnavljanja oštećenog organa ili izgubljenog uda napravljen je 1999. godine kada su liječnici u Sveučilišta Wake Forest uspjeli uzgojiti novu jetru. Od tada znanstvenici usavršavaju regenerativne tehnike.
"Čak i mozak, za koji se nekada smatralo da je zabranjeno tlo za regeneraciju pomoću matičnih stanica na način na koji se to radi s jetrom i kostima, postao je tema. Istraživanja neuralnih matičnih stanica (NSC), koje mogu zamjeeniti uništene neurone žrtava moždanog udara, mogla bi rezultirati novim metodama liječenja oboljenja kao što su Parkinsonova i Alzheimerova.
Regenerativna medicina daje nadu mnogim ranjenim vojnicima koji se vraćaju iz ratnih područja. Tako su se počele izvoditi operacije presađivanja lica, što se "do nedavano" smatralo apsolutno nemogućim.
