A ŠTO S POVRATNICIMA?

NAKON SLOMA ISIS-a U SIRIJI, EUROPA PRED MORALNIM ISPITOM: ‘Ti ljudi su ozbiljna opasnost, treba ih ubiti!’

Dok se samoproglašeni kalifat Islamske države urušava pod međunarodnim vojnim pritiskom, europske vlade moraju se suočiti s novim zajedničkim problemom: što učiniti s povratnici džihadistima i njihovim obiteljima?

Vlade od Londona do Berlina ne skrivaju nevoljkost u prihvaćanju državljana koji su otišli ratovati na strani ISIS-a u Siriju ili Irak, a sad se žele vratiti u svoju domovinu.

Vjerojatnost prihvaćanja natrag ekstremista predstavlja očiti sigurnosni rizik na kontinentu koji je pretrpio val terorističkih napada proteklih godina. S druge strane, tematika ipak naglašava etičke dileme – poglavito pitanje sudbina europskih supruga džihadista i njihove djece.

“Gospođo kancelarko, želim se vratiti kući s obitelji, pomozite nam”, vapaj je 31-godišnje Nadje Ramadan iz Frankfurta, koja je poslala videosnimku njemačkoj liderici Angeli Merkel.

“Nisam terorist”, inzistira ona u videosnimci koju je objavio njemački Die Zeit, dok istovremeno u rukama drži bebu.

Kurdi su zatočili Ramadan i njezino troje djece u Raki, islamističkoj prijestolnici u Siriji koju su vojne snage potpomognute Amerikancima zauzele ovog mjeseca. Berlin je zasad odbio pomoći Ramadan.

Ona je samo jedna od rastućeg broja Europljana koji mole pomoć europskih vlada – ili putem medija ili putem obitelji.

Prošlog tjedna, dvadesetak obitelji pisalo je francuskom predsjedniku Macronu, moleći ga da vrati njihove kćeri natrag u domovinu kako bi se suočile s pravosuđem.

“Teško je prihvatiti da naše kćeri, koje se nisu borile, budu tretirane kao njihovi muževi”, napisali su.

Zatražili su od Francuske, “zemlje ljudskih prava”, kako ističu u pismu, da ne dozvole da žene budu suočene s mogućim torturama i smrću u Iraku i Siriji.

Prema globalnom istraživanju nevladine organizacije The Soufan Center sa sjedištem u New Yorku, oko pet tisuća džihadista iz Europe otišlo je ratovati na Bliski istok.

Upozoravaju da će neki ostati vjerni nasilnom džihadu, dodajući: “Očito je da će oni koji žele nastaviti borbu pronaći način da to i učine”.

Zasad su Francuska, Britanija i Njemačka odlučivale o slučajevima džihadističkih povratnika pojedinačno – od slučaja do slučaja. U Britaniji, gdje ih se vratilo 425, cilj je “dovesti ih pred sud i strpati u zatvor na dugo vremena”, rekao je šef antiterorističke policije Mark Rowley.

Za one koji ne mogu iza rešetaka, dodao je, vlasti se moraju osloniti na prismotru i ostale “preventivne mjere” kako bi zadržali zemlju sigurnom.

Ipak, ne slažu se svi u Britaniji s takvom politikom. Zamjenik britanskog ministra vanjskih poslova Rory Stewart prošlog je tjedna izjavio kako postoji samo jedan način neutraliziranja džihadista iz Britanije. “Ti ljudi su ozbiljna opasnost za nas. Nažalost, jedini način kako se možemo nositi s njima jest – ubiti ih!”, kazao je Stewart za BBC Radio.

Sada već bivši ministar obrane Michael Fallon, koji je netom smijenjen nakon izbijanja seks-skandala, rekao je da su Britanci koji se bore za ISIS “legitimna meta”. Fallon je to izjavio nakon izvješća da je Sally Jones, britanska džihadistica nadimka “Bijela udovica”, ubijena u zračnom napadu dronom u Siriji.

Dierektor Međunarodnih sigurnosnih studija pri britanskom think-tanku RUSI, Raphaello Pantucci, ističe da europske vlade “ne žure” u preuzimanju odgovornosti za svoje državljane koji se nalaze u kurdskom zarobljeništvu u Raki i u drugim dijelovima Bliskog istoka.

Iako borci i njihove supruge u većini slučajeva svojevoljno završe u ratnim zonama, Pantucci smatra da europske zemlje imaju dužnost brinuti sa svoje državljane. “Djeca europskih džihadista ne mogu se smatrati odgovorna za odluke i uvjerenja svojih roditelja”, kaže Pantucci za AFP.

Za to vrijeme, u Njemačkoj se čak i djeca i tinejdžeri smatraju sigurnosnom prijetnjom. “Smatramo da povratak djece džihadista u Njemačku, indoktrinirane u ratnim zonama, predstavlja opasnost”, upozorio je šef njemačke obavještajne službe Hans-Georg Massen ranije prošlog mjeseca.

“Time bi mogli dopustiti odgoj nove generacije džihadista”, smatra Massen.

Francuska, u koju se iz područja pod kontrolom Islamske države vratilo tristotinjak od ukupno oko 1700 državljana, zauzela je čvrsti stav po ovom pitanju. Ministrica obrane Florence Parly rekla je u utorak da bi se francuskim državljanima zarobljenima u Iraku moglo ondje i suditi.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr