ŠTO ĆE NAM DONIJETI?

NA ŠTO ĆE EU IDUĆE GODINE POTROŠITI 145 MILIJARDI EURA? 97 posta novca završit će u članicama, a evo gdje ide ostatak

Pregovorači zemalja članica i Europskog parlamenta postigli su kompromisni dogovor oko proraračuna EU-a za 2018. godine, koji predviđa smanjenje sredstava za Tursku.

Proračun je dogovoren u iznosu od 160,1 milijardu eura u obvezama, što znači da je taj novac predviđen za programe koji se provode u razdoblju duljem od jedne godine. Iznos od 144,7 milijardi eura predviđen je u troškovima, to jest iznos koji se stvarno potroši u toj godini.

Dogovor je postignut u subotu  nakon 16-satnih pregovora između zemalja članica EU-a, koje zastupa rotirajuće predsjedništvo i pregovorača Europskog parlamenta.

Proračun za 2017. godinu u obvezama iznosi 157,9 milijardi eura, a u plaćanjima 134,5 milijardi eura.

“Proračun je snažno usmjeren na prioritete poput poticanja gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta, jačanje sigurnosti i odgovore na izazove povezane s migracijama”, izjavio je estonski ministar financija Märt Kivine, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.

Gotovo polovica proračuna  – 77, 5 milijardi eura namijenjeno je za jačanje gospodarstva, za sveučilišta, jačanje konkurentnosti poduzeća. Za europske strukturne i investicijske fondove (EFSI) iz kojih  pomoć dobivaju siromašnije regije u EU kako bi se smanjile nejednakosti namijenjeno je 55,5 milijardi eura.

Za prepristupnu pomoć Turskoj predviđeno je 105 milijuna eura manje u plaćanjima, a 70 milijuna eura blokirano je u obvezama. To je upozorenje Turskoj zbog pogoršanja demokracije, vladavine prava i ljudskih prava.

U višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2014-2020. za Tursku kao zemlju kandidatkinju namijenjeno je ukupno nešto više od četiri milijarde eura. Međutim, Turska je do sada uspjela povući manje od 400 milijuna eura.

Europski proračun je relativno mali, iznosi oko jedan posto prosječnog europskog BDP-a, ali je iznimno važan, pogotovo za siromašnije članice, jer se iz njega financiraju programi namijenjeni smanjenju razlika među članicama.

Proračun EU-a puni se izravnim doprinosima zemalja članica, prihodima od carina  na proizvode iz trećih zemalja i novčane kazne određene u slučaju kada poduzeća ne poštuju pravila EU-a. Bogatije članice u proračun više uplaćuju nego što dobiju natrag, dok je situacija obratna sa manje razvijenim članicama.

Oko 94 posto europskog proračuna završava u zemljama članicama, a šest posto odlazi na europsku administraciju.

Godišnjim proračunima utvrđuju se iznosi unaprijed dogovoreni na temelju plana koji se naziva višegodišnjim financijskim okvirom. Zahvaljujući tome EU može učinkovito planirati programe financiranja nekoliko godina unaprijed. Sadašnji okvir vrijedi od 2014. do 2020.

Iz proračuna EU-a financiraju se razne aktivnosti, od razvoja ruralnih područja i očuvanja okoliša do zaštite vanjskih granica i promicanja ljudskih prava. Komisija, Vijeće i Parlament zajednički odlučuju o iznosu i raspodjeli proračunskih sredstava. Iako je za raspodjelu proračunskih sredstava u konačnici nadležna Komisija, nacionalne vlade upravljaju sredstvima EU-a u visini od približno 80 posto. U slučaju neopravdanih isplata Komisija surađuje s dotičnim državama članicama radi povrata sredstava.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr