NOVO NAORUŽAVANJE

NA RUBU KAOSA: Američki Kongres želi srušiti ugovor koji je doveo do kraja Hladnog rata

Nakon što je američki Kongres izglasao proširenje i pooštrenje sankcija protiv Rusije, čini se da je na redu druga, mnogo ozbiljnija runda američkog pritiska na Moskvu.

Štoviše, namjera Kongresa mogla bi čitav svijet gurnuti u novu utrku u naoružanju i izložiti novoj opasnosti od nuklearnog rata.

MOGAO JE STAVITI VETO: Trump potpisao nove sankcije Rusiji pa za sve okrivio Kongres; ‘Ovo je vrlo opasno’

Kongres želi prekršiti sporazum iz 1987. godine

Kako piše portal Politico, pozivajući se na svoje dobro upućene izvore, američki Kongres i Senat namjeravaju zatražiti od Pentagona da američka vojska počne razvijati rakete srednjeg dometa. To bi, ako zakonodavna inicijativa prođe, značilo kršenje Sporazuma o ukidanju raketa srednjeg dometa (INF) koji su u prosincu 1987. godine u Washingtonu potpisali tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski vođa Mihail Gorbačov.

Sporazum je stupio na snagu 1. lipnja 1988. godine, a sadržavao je odluke o zabrani proizvodnje, testiranja i raspoređivanje balističkih i krstarećih projektila kratkog (od 500 do 1.000 kilometara) i srednjeg dometa (od 1.000 do 5.000 kilometara).  To je bio jedan od ključnih koraka prema okončanju hladnoratovske utrke u naoružanju tadašnjh dviju supersila te nagovještaj kraja samog Hladnog rata.

RUSI OKREĆU LEĐA TRUMPU: ‘Njegovo agresivno ponašanje vratilo je nepovjerenje Americi’

“Krive procjene mogu imati nezamislive posljedice”

Zagovornici ovog poteza tvrde da je nužan jer je Rusija već prekršila taj sporazum, dok protivnici strahuju kako bi to moglo povećati šansu za nuklearni sukob u vrijeme kada su odnosi SAD i Rusije na najnižoj razini od svršetka Hladnog rata. Donošenje takvog zakona povećalo bi, procjenjuje Politico, i trvenja između predsjednika Donalda Trumpa i Kongresa.

Izglasa li Kongres taj zakon, bit će omogućeno da SAD ponovno ima projektile dometa od 500 do 5.500 kilometara, s tim da bi te rakete bile konvencionalne, a one s nuklearnim glavama i dalje bi bile zabranjene.

“Sada, kao i tada, nuklearne rakete kratkog i srednjeg dometa nemaju neku posebno zastrašujuću vrijednost, ali bi pogrešne procjene mogle dovesti do nezamislivih posljedica”, kazao je za Politico Patrick Leahy, demokratski senator iz Vermonta, koji je 1988. godiner glasovao za ratifikaciju sprazuma o ukidanju raketa srednjeg dometa.

‘SADA NAM JE CIJELA AMERIKA NA DOMETU! BILO GDJE I BILO KADA’: Kim Jong-un lansirao novo moćno oružje, Trump razmatra vojnu reakciju

Treba procijeniti sigurnosne posljedice

I pravni stručnjaci kritiziraju tu inicijativu koju su u Kongresu pokrenula dvojica republikanskih senatora koji slove za “jastrebove”: Tom Cotton Ron Johnson, ali i Marco Rubio, senator s Floride, koji dosad nije svrstavan u tu ekipu. Stručnjaci tvrde da Kongres može samo ratificirati ugovore, ali da o njima može pregovarati jedino predsjednik.

Vijeće za nacionalnu sigurnost zasad se odbija očitovati o donošenju zakona koji bi ponovno odobrio uvođenje raketa srednjeg dometa dok ne razmotri i procijeni sve moguće sigurnosne posljedice po SAD te njene saveznike i partnere.

Neki pak smatraju da niti jedna američka saveznica u Europi ne bi htjela da na njenom teritoriju budu raspoređene rakete srednjeg dometa. Jedan od prijedloga je da Pentagon najprije izradi analizu o tome jesu li oružanim snagama uopće potrebne te rakete.

ANALIZA POSLJEDNJIH PUTINOVIH POTEZA: ‘Vrijeme je da Trump odgovori. Rusija je već otišla predaleko’

Kongres tvrđi prema Rusiji nego Trump

U tijeku su napori, piše Politico, da se odredbe prijedloga tog zakona ublaže prije nego oba doma američkog Kongresa – Zastupnički dom i Senat – usuglase konačnu verziju zakona.

Protivnici ove inicijative tvrde da bi revizija sporazuma iz 1987. godine gurnula SAD i Rusiju bliže k nuklearnom sukobu. No, budući da se Kongres, za razliku od predsjednika Trumpa, zalaže za mnogo tvrđi odnos prema Rusiji, malo je vjerojatno da taj zakon neće proći.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr