REFERENDUM U RS

MOŽE LI U BiH UISTINU DOĆI DO NOVOG RATA? Evo što biste sve trebali znati o velikoj krizi koja trese regiju

Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine u nedjelju će biti proveden referendum na kojemu će se građani te zemlje, koji su istodobno državljani entiteta Republike Srpske, izjašnjavati žele li da se 9. siječnja nastavi obilježavati kao entitetski praznik.

Najava tog referenduma izazvala je najveću političku krizu u BiH od okončanja rata u toj zemlji 1995., pa čak i upozorenja o mogućim oružanim sukobima.

Kako je uopće sve počelo?

Ustavni sud BiH donio je lani u studenome odluku da obilježavanje 9. siječnja kao dana RS nije sukladno Ustavu jer diskriminira Bošnjake i Hrvate koji žive u tom entitetu.

Na sličan su način ranije proglašene neustavnima i diskriminirajućima te ukinuti pjesma “Bože pravde” kao entitetska himna te grb RS koji je sadržavao samo znakovlja srpskog naroda. Presuda Ustavnog suda rezultat je apelacije koju je podnio sadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Ustavni sud smatra da 9. siječnja asocira na datum iz 1992. godine, kada je dio zastupnika srpske nacionalnosti iz skupštine tadašnje SR BiH samovoljno i protuzakonito proglasio tzv. republiku srpskog naroda u BiH izražavajući zahtjev za “teritorijalnim razgraničenjem” od Hrvata i Bošnjaka, odnosno za pripajanjem tog područja sa srpskom većinom Srbiji. Bio je to secesionistički čin koji je bio izravni uvod u rat u BiH.

FILES-BOSNIA-POLITICS-SERBS
Bakir IzetbegovićFoto: ELVIS BARUKCIC

Stoga su vlasti RS morale uskladiti entitetski zakon o praznicima s presudom, no umjesto toga na poticaj vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem je čelu Milorad Dodik, Narodna skupština RS odlučila je raspisati referendum kojim se praktično osporava autoritet Ustavnog suda.

Može li se referendum spriječiti?

Entitetski je parlament odluku o raspisivanju referenduma donio 15. srpnja, da bi Ustavni sud ponovno 17. rujna, opet na Izetbegovićev zahtjev, donio privremenu mjeru kojom se provedba takvog izjašnjavanja izrijekom zabranjuje. No, vlasti RS ističu kako neće odustati od održavanja referenduma, zakazanog za 25. rujna.

Stanje i ustroj BiH su takvi da ne postoje mehanizmi prisilne provedbe ove sudske odluke. Jedino što se može očekivati jest da na temelju obavijesti Ustavnog suda Tužiteljstvo BiH pokrene postupak kaznenog progona osoba odgovornih za neprovođenje sudske odluke.

Nejasno je i što će biti izravne posljedice provedbe referenduma u odnosu na entitetski zakon o praznicima. Dužnosnici RS daju oprečne izjave o tome je li on obvezujućeg ili savjetodavnog karaktera, a Siniša Karan, predsjednik provedbenog povjerenstva koje je osnovala Narodna skupština RS, definirao ga je kao “izražavanje prethodnog mišljenja građana” na temelju kojeg će onda entitetski parlament izmijeniti postojeći zakon o praznicima u dijelu koji se odnosi na 9. siječnja.

“Izmjene će eventualno ići u smjeru zakonske neobveznosti proslavljanja dana Republike za one građane RS koji ne žele svečanim neradnim danom obilježiti taj datum”, najavio je Karan.

Kakve su reakcije u zemlji?

Najava provedbe referenduma u RS izazvala je brojna reagiranja u BiH i regiji, a u samoj zemlji politički sukobi potaknuti su procjenama kako je ovaj čin izazov miru i samom Daytonskom sporazumu, koji izrijekom definira obvezu poštivanja odluka Ustavnog suda. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović upozorio je da bi se u ovom slučaju moglo raditi tek o “probnom balonu” za provedbu nekog kasnijeg referenduma na kojemu bi se odlučivalo o odcjepljenju RS od BiH.

Predsjednik RS Dodik takve je sumnje odbacio, no potvrdio je da referendum o “statusu RS” ostaje opcija ako se stanje u BiH ne bude odvijalo na zadovoljavajući način.

Najutjecajnije zapadne države osudile su najavu referenduma pozivajući konstantno vlasti RS da ga otkažu. Bez potpore za referendum Dodik je ostao čak i kada je u pitanju Beograd, jer su se od toga jasno distancirali najviši srpski dužnosnici.

MILORAD DODIK
Milorad DodikFoto: Dejan Moconja/VLM/PIXSELL

I oporbene strane sa srpskim predznakom sve su kritičnije prema referendumu, iako su ga podržale kada se o tome odlučivalo u entitetskom parlamentu. Oporba optužuje Dodika da je referendum iskoristio za stranačku promidžbu uoči lokalnih izbora, zakazanih za 2. listopada.

Iz Srpske radikalne stranke (SRS) građane RS otvoreno su pozvali da “ne izlaze na besmisleni privatni referendum Milorada Dodika”. Mediji bliski Dodikovoj vlasti istodobno provode agresivnu kampanju za izlazak na referendum, a entitetski javni servis RTRS gledatelje i slušatelje svakodnevno zasipa domoljubnim spotovima u kojima ih poziva na nedjeljno izjašnjavanje.

Kad će biti poznati rezultati izjašnjavanja građana?

Pravo glasa na nedjeljnom referendumu, prema podacima provedbenog povjerenstva, ima nešto više od 1,2 milijuna osoba. Popis birača koji im je uskratilo Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) vlasti su nadomjestile podacima koje posjeduje entitetska policija. “Obavljamo intenzivnu obuku glasačkih odbora, njih ima negdje oko dvije tisuće na teritoriju RS. Pripreme su završene i referendum možemo održati praktično sutra”, izjavio je ovog tjedna Siniša Karan.

Glasačka mjesta u nedjelju bi trebala biti otvorena u 7 sati, a izjašnjavanje će trajati do 19 sati. Objava rezultata mora uslijediti najkasnije za 48 sati, no očekuje se da će biti poznati već u nedjelju navečer.

BOSNIA-SERBIA-VOTE

Zbog sve veće napetosti u BiH uoči referenduma pojačane su mjere sigurnosti, a neka veleposlanstva, poput francuskog, pozvala su građane svojih država da budu posebice oprezni planiraju li u nedjelju putovati na područje RS.

Što o svemu misle svjetske sile?

Jedinu potporu RS je dobio od ruskog veleposlanika u BiH Petra Ivancova koji je kazao kako je za vlasti njegove zemlje neupitno pravo naroda na takvo izjašnjavanje. No nakon sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u četvrtak u Moskvi, Dodik nije mogao kazati kako je i od njega dobio jasnu potporu za referendumsku avanturu. “Što se tiče referenduma, nije bilo nekih posebnih razgovora osim konstatacije da je to pravo naroda”, kazao je Dodik, koji je očito ostao bez bilo kakve važnije inozemne potpore.

Šef delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark te voditelj misije OESS-a u toj zemlji Jonathan Moore danas su ponovno pozvali vlasti Republike Srpske da odustanu od referenduma i poštuju odluke Ustavnog suda BiH.

Wigemark je za posjeta Banjoj Luci razgovarao s predsjednikom parlamenta RS Nedjeljkom Čubrilovićem i tom je prigodom novinarima kazao da je nedjeljni referendum nepotreban te da je stajalište EU-a u tome jasno. “EU zagovara odgovorno ponašanje svih, bez poigravanja simbolima na provokativan način”, kazao je švedski diplomat.

Neprihvatljivo je pozivanje vlasti RS na to da ni brojne druge odluke Ustavnog suda BiH nisu provedene pa stoga ne mora biti ni ona kojom je 9. siječnja proglašen neustavnim kao praznik entiteta, upozorio je.

Američki diplomat Moore u Sarajevu je rekao da je potpuno besmisleno organizirati izjašnjavanje kojega je ishod unaprijed zadan i kojim se krše i odluke Ustavnog suda BiH. “To nije mišljenje samo međunarodne zajednice nego i domaćih aktera, a zanimljivo je da je to i mišljenje Srbije”, kazao je Moore podsjetivši da su se i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i premijer Aleksandar Vučić distancirali od referenduma u RS.

Je li moguć novi oružani sukob?

Ratni zapovjednik Armije Bosne i Hercegovine Sefer Halilović ocijenio je kako je sasvim moguć novi oružani sukob u BiH ako vlasti Republike Srpske ustraju u nakani provedbe referenduma. U razgovoru koji je u ponedjeljak navečer emitirala komercijalna sarajevska televizija TV 1 Halilović je izjavio kako bi se provedbom referenduma predsjednik RS Milorad Dodik “opasno približio crvenoj crti” koja znači kraj Daytonskog sporazuma.

Referendum bi, smatra Halilović, označio demontiranje sporazuma kojim je 1995. okončan troipolgodišnji rat u BiH, a time bi ujedno nastupilo pravno stanje kakvo je bilo na snazi prije toga. “Mi se tada vraćamo na Republiku BiH”, kazao je Halilović, koji je 1992. i 1993. obnašao dužnost načelnika Glavnog stožera Armije BiH, a sada je lider Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS).

Sefer Halilović
Sefer HalilovićFoto: screenshot / YouTube

Razlika u odnosu na tadašnje i sadašnje vrijeme je, kako je istaknuo, to što više nema JNA, a Srbija nije u prilici pomagati bosanske Srbe kako je to činila u vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, nema više dogovora “Tuđman-Milošević o podjeli Bosne”, a i Crna Gora se izdvojila.

“Republika Srpska se po svim parametrima može održati deset do petnaest dana u nekom sukobu”, ocijenio je umirovljeni general Armije BiH. Dodiku je uputio apel da se razgovara ako treba i stotinu godina umjesto da se ratuje, no istodobno je poručio kako bi predsjedniku Republike Srpske moralo biti jasno da pokušaj cijepanja BiH “neće proći u miru”.

Bivši načelnik Glavnog stožera Armije BiH odgovorio je potvrdno na pitanje postoji li dovoljno ljudi u BiH na svim stranama koji su spremni ponovno ratovati. Cijelu priču o referendumu Halilović je opisao kao izvrsnu predizbornu temu kojom je Dodik praktično matirao oporbu u entitetu uoči općinskih izbora u BiH, zakazanih za 2. listopada.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr