SUKOB CIVILIZACIJA

MOŽE LI SE OSTVARITI SAN RUSIJE I ULTRADESNIČARA: ‘Balkanski pravoslavni savez? Da, takav je projekt uistinu moguć…’

Osnivač bugarske političke stranke Ataka, Pavel Šopov, ima ideju o stvaranju bugarsko-srpskog pravoslavnog saveza koji bi, prema njegovu mišljenju, bio pandan Višegradskoj grupi. Srpski filozof religije, Miroslav Kevedži, kaže kako je ovakav savez stvar političke fantastike te kako ne postoji nikakva realna šansa da do njega dođe.

‘Ta ideja se pojavljuje u tabloidnim časopisima i od intelektualaca koji su više estradnog karaktera. Te ideje se zasnivaju na osnovama koje nisu presudne za stvaranje takvih vrsta saveza. Te ideje se pojavljuju od takvih političkih likova koji se nalaze na krajnjoj desnici i njihova politička težina od izbora do izbora, uglavnom, pada. U pitanju je u Bugarskoj prije svega Ataka, a u savezu sa još dvije stranke’, rekao je Kevedži za Al Jazeeru.

Sukob civilizacija

On smatra kako se u ovom kontekstu govori o vrsti pravoslavnog saveza, ali bez previše konzultacija s religijskom organizacijom koja bi takav savez trebala nositi. Dodaje i kako već dugo ne možemo izaći iz slavne Huntingtonove paradigme o sukobu civilizacija.

‘Najnoviji govor Donalda Trumpa u Poljskoj je ponovo pokrenuo to pitanje. U toj paradigmi postoji zapadna civilizacija, koja uglavnom obuhvaća katoličku i protestantsku kulturnu osnovu, i islamska, hinduistička i pravoslavna civlizacija. Kada Huntington govori o pravoslavnoj civilizaciji, onda na neki način ima u vidu da je tu na prvom mjestu nekako Rusija. Pitanje je sada – jesmo li mi u zamci kad dijelimo svijet na takav način’, kaže Kevedži.

Put ka EU-u

Višegradska skupina se pokretala u trenucima pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza te je skupina kao takva pomogla tim državama da stupe u Europsku uniju.

‘Kada bi se tražila prava paralela, onda bi neki balkanski savez trebao biti skup Albanije, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, u smislu da te države kroz njega uđu u EU. Pravoslavlje samo po sebi nema dovoljno izgrađen politički ili društveni sustav ili znanost, za razliku od Katoličke crkve. Pitanje je možete li vi kreirati saveze na nečemu što nije dovoljno profilirano i ne odgovora na potrebe stanovništva, ili na proklairane politike koje su prisutne u regiji’, nastavlja Kevedži.

Odnosi Beograd-Atena-Sofija

Osnivačica srbijanskog Helsinškog odbora, Sonja Biserko, već ranije je govorila kako osnivanje ovakvog saveza podržava Rusija, oslanjajući se na pravoslavlje.

‘Ruski filozof Aleksandar Dugin, jedan od najbliskijih savjetnika Vladimira Putina, zagovornik je pravoslavnog saveza. On smatra da ‘novi geopolitički poredak’ na Balkanu treba zasnivati na stimuliranju svih integracijskih procesa na osovini sjever-jug. To znači, kako ističe, da treba maksimalno podržati jačanje veza Beograd – Atena – Sofija i Sofija – Atena. Cijeli prostor Balkana predstavlja složen konfiguracijski projekt općeslavenske južne federacije, koju čine Srbija, Bugarska, Makedonija, Crna Gora i ‘srpska Bosna’. U toj tvorevini Srbi, ističe Dugin, predstavljaju euroazijski impuls, pojavljuju se kao nositelji heartlanda. U takvom poretku Makedoniji bi se dodijelio poseban status, da bi se uklonio kamen spoticanja između sve tri balkanske pravoslavne države’, ističe Biserko.

Posebno je zanimljivo gledati cijelu ovu priču u kontekstu u kojem je nova srpska ministrica vanjskih poslova Ana Brnabić rekla kako će između EU-a i Rusije, Srbija ipak izabrati Bruxelles. Takvo što je izazvalo zabrinutost Moskve u trenucima kad Putin u europskoj ekstremnoj desnici pokušava naći saveznike.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr