Pravi razlog zašto su sve oči usmjerene na ovaj poluotok – vrijedi milijarde godišnje

Napetosti oko ukrajinskog poluotoka Krima ne prestaju. Postoji čak opasnost da Krim postane novo ratno poprište u bivšom Sovjetskom savezu. No, o čemu je uistinu riječ kad je riječ o Krimu?

Ukrajinski poluotok Krim, smješten u Crnom moru, ima površinu kao pola Švicarske, klimu sličnu kao na Azurnoj obali, i vrlo burnu povijest. Nomadski narodi Skita, Grka, Tatara i Turaka su stoljećima vladali na Krimu – sve dok nisu došli Rusi.

Šlag na torti

”Krim je uvijek bio šlag na torti ruskog imperija”, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Wilfried Jilge, stručnjak za Istočnu Europu na Sveučilištu u Leipzigu. Dodaje da je san ruskih careva oduvijek bio imati izlaz na Crno more. Taj san je ostvarila Katarina Velika. Krim je 1783. postao dio Ruskog Carstva.

Tek 1954. je taj, tada ruski poluotok, administrativno integriran u sovjetsku republiku Ukrajinu. Tu inicijativu je pokrenuo tadašnji šef Komunističke partije SSSR-a, Nikita Hruščov.

Nakon pada Sovjetskog saveza 1991. godine je Krim postao dio neovisne Ukrajine. To je dovelo do napetosti, jer su dvije trećine stanovništva toga poluotoka Rusi. Ruski parlament je 1992. Hruščovovu odluku proglasio nevažećom.

Krim je proglasio neovisnost od Ukrajine, ali je vladi u Kijevu pošlo za rukom smiriti situaciju. 1994. se sukob ponovno zaoštrio. Na Krimu je za predsjednika izabran Juri Meškov, koji je pogurao priključenje Rusiji. Ali i taj put je Kijev uspio zadržati Krim u državnim okvirima Ukrajine. Funkcija predsjednika Krima je ukinuta, a Meškov je pobjegao u Rusiju.

Janukovič produljio rok za povlačenje ruskih vojnika

Spor s Rusijom oko raspoređivanja ruske Crnomorske flote na Krimu je trajao sve dok nije potpisan partnerski sporazum 1997. godine. Tada je dogovoreno da Rusija svoje vojnike 2017. povuče s Krima – ali donedavni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič je rok za povlačenje produljio do 2042. godine.

Samo 31 posto stanovnika Krima podržava Ukrajinu kao neovisnu državu. 36 posto su protiv – uglavnom su to Rusi. To su rezultati jedne ankete, koju je u lipnju 2013. proveo kijevski Rasumkov centar.

Nije riječ samo o politici

No, na Krimu nije riječ samo o politici. Ukoliko se ta regija doista odcijepi od Ukrajine, bio bi to težak udarac za gospodarstvo te zemlje. Poluotok je dosad živio uglavnom od turizma. No, to bi se moglo ubrzo promijeniti.

Jer na samom poluotoku, kao i u Crnom moru se navodno kriju velika nalazišta plina. Ukrajinska vlada je planirala 2013. godine potpisati sporazum s jednim međunarodnim konzorcijem, predvođenim američkim energetskim divom ExxonMobil-om, o eksploataciji plina i nafte u Crnom moru. Potpisivanje je, međutim, odgođeno.

Planovi Kijeva su da se na Krimu i u Crnom moru od 2017. godine godišnje eksploatira i do deset milijardi kubičnih metara plina, kako to procjenjuje ukrajinsko ministarstvo za energiju. To bi u svakom slučaju smanjilo veliku ovisnost trenutačno zadužene Ukrajine od ruskog plina.

http://www.dw.de/zbog-%C4%8Dega-je-krim-va%C5%BEan/a-17484502

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr