NAPETO STANJE

KLJUČNI POLITIČARI U BiH OPET ISKOPALI RATNE SJEKIRE:Žestoko se obračunavaju strahujući od praćenja tajnih službi te zbog izbornog zakona

Ključni političari u Bosni i Hercegovinu ovog su tjedna definitivno iskopali svoje ratne sjekire i najavili odlučne obračune s neistomišljenicima koji bi trebali obilježiti razdoblje sve do izbora u listopadu 2018. godine, a izvjesno je kako će se neke od najozbiljnijh bitaka voditi u državnom parlamentu i to oko prijedloga izmjena izbornog zakona te preustroja javnog radio-televizijskog servisa kako bi se unutar njega uspostavili televizijski i radijski programi na hrvatskom jeziku, ali i oko toga tko će i kako kontrolirati državnu Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA).

OSA se u središtu pozornosti našla nakon što ju je kao “neprijateljsku” prvi napao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik a u tome mu se nešto opreznije ovog tjedna pridružio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

Obojica tvrde kako u državnoj obavještajnoj agenciji stvari ne funkcioniraju dobro, da najodgovorniji dužnosnici u toj agenciji ne surađuju te kako su vidljive podjele među njima na nacionalnoj osnovi.

ŠOKANTNE IZJAVE NA BOSANSKOJ TELEVIZIJI: Dodik ustvrdio da stvara državu, novinar zaključio: ‘Neće moći bez rata’

Dodik je te optužbe, koje je prvi puta iznio na zajedničkoj konferenciji za novinstvo u Mostaru s Čovićem ranije ovog tjedna, “podebljao” u intervjuu kojega je u četvrtak objavila Radio-televizija RS (RTRS).

“Znam da i mene obrađuju, stalno me prate u pokušaju da me diskriminiraju i kriminaliziraju”, kazao je Dodik optuživši ravnatelja OSA-e Osmana Mehmedagića da je neka vrsta privatnog obavještajca bošnjačkog člana Predsjendištva BiH Bakira Izetbegovića koji onda po političkim nalozima “pakira” slučajeve.

Čović je pak u izjavi novinarima bio nešto odmjereniji no kazao je kako u OSA-i “mnogo toga ne štima”, te kako u njoj “postoje parasustavi”.

Dodika i Čovića u takvim je ocjenama podupro i ambiciozni predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić koji je ustvrdio kako u OSA-i “postoje devijacije” koje se moraju istražiti.

“Ja te devijacije već godinama osjećam na svojoj koži”, kazao je Radončić kojemu se pred Sudom BiH trenutačno sudi po optužnici koja ga tereti za pokušaj utjecaja na svjedoke u procesu što se na Kosovu vodi protiv Nasera Keljmendija, vođe jednog od balkanskih kriminalnih klanova.

Milorad DodikFoto: PIXSELL

Spoticanje o izborni zakon

Uz to što vide OSA-u kao zajednički problem, Čović i Dodik suglasni su kako nema zapreka da srpski zastupnici u državnom parlamentu, barem oni vjerni Dodiku, ne podupru HDZ-ov prijedlog izbornog zakona.

Izvjesno je kako će taj prijedlog dobiti većinsku potporu u Domu naroda no Čoviću je problem osigurati većinu u Zastupničkom domu pa ipak lider HDZ-a je optimist i vjeruje kako će sve to biti riješeno već ove jeseni iako se tome snažno protive Izetbegović i njegova Stranka demokratske akcije (SDA) ali i sve oporbene stranke zastupljene u državnom parlamentu.

Sam Izetbegović o tome je u četvrtak razgovarao s Čovićem u Sarajevu a novinarima je kazao kako je razočaravajuća sprega koju HDZ BiH uspostavlja s Banjom Lukom odnosno s Dodikom.

“Čović bi se više trebao okrenuti onima s kojima živi, dakle SDA, Bošnjacima a sprega Banje Luke i HDZ-a ne bih rekao da može donijeti išta dobro i za koga”, kazao je Izetbegović.

Dodao je kako je od Čovića tražio pojašnjenje za takvo ponašanje no nije ga dobio.

Bakir IzetbegovićFoto: AFP

“Čović je majstor u tome da odgovori a da ne dobijete suštinske odgovore”, konstatirao je Izetbegović potvrdivši kako njegova stranka radi na svojim prijedlozima izmjena izbornog zakona BiH kojim bi se uključila i provedba presuda Europskog suda za ljudska prava u kojima je BiH dobila obvezu isključiti diskriminacijske elemente iz izbornog zakonodavstva.

Da Čovićeva strategija jačanja savezništva s Dodikom nije rješenje za probleme u BiH pa tako ni za Hrvate drže i u hrvatskoj oporbi no puno žešće kritike dolaze iz inozemstva i to od dokazanih prijatelja BiH i hrvatskog naroda u toj zemlji poput zastupnika u Bundestagu Josipa Juratovića.

Hrvatska stranka BiH (HS) formirana ranije ove godine s ambicijom da uz HDZ 1990. bude protuteža Čovićevom političkom monopolu, pozvala je lidera HDZ BiH da ima u vidu kako Dodiku ne pada na pamet pomoći povratak Hrvata u Republiku Srpsku niti on na bilo koji način može pomoći Hrvatima koji žive primjerice u Sarajevu, Tuzli ili središnjoj Bosni.

“Zato pozivamo čelništvo HDZ-a BiH da se konačno otrijezni, sjedne za stol i s bošnjačkim čelnicima riješi sva goruća pravna, politička pitanja i životne probleme te tako zaustave egzodus Hrvata ne samo iz Bosne, nego i iz Hercegovine”, stoji u reagiranju Hrvatske stranke.

Dragan ČovićFoto: PIXSELL

Tvrdolinijaške strukture unutar HDZ BiH pokušavaju isprovocirati sukob Hrvata s Njemačkom

Također su upozorili kako tvrdolinijaške strukture unutar HDZ BiH pokušavaju isprovocirati sukob Hrvata s Njemačkom uz tvrdnje kako vlada te zemlje inzistira na građanskom uređenju BiH koji je navodno na štetu hrvatskog naroda.

Upravo na tu činjenicu upozorio je zastupnik njemačkih socijaldemokrata (SPD) u Bundestagu Josip Juratović koji nije štedio ni riječi kritike na račun ponašanja političara iz Hrvatske. Juratović drži kako neki među njima nekritički ponavljaju Čovićeve konstatacije i drugima nude njegove recepte za rješenje problema u BiH.

“Svjedoci smo ovih dana bombastičnih naslova i neugodnih poruka iz Hrvatske prema Njemačkoj”, kazao je Juratović u intervjuu za bosanskoherceghovački portal Vijesti.ba izražavajući čuđenje “destruktivnim ponašanjem hrvatske vlade” pri zastupanju interesa Hrvata u BiH. Njegovo je stajalište kako političari u Hrvatskoj koji promoviraju isključivo zamisli HDZ BiH uoopće ne štite interese Hrvata u BiH nego tek nekih interesnih skupina čiji se pripadnici, kako je kazao, sada boje “sindroma Sanader”.

“Plašim se da je hrvatska aktualna politika zalutala lošim strujama po ugledu na autokrate Mađarske i Poljske, umjesto putem zapadne Europe demokratskih sloboda, koja se priprema za nova vremena ekonomskog prosperiteta i socijalne sigurnosti”, bio je izričit Juratović.

Juratovićeva kritika u odnosu na različita tumačenja stvarnih potreba Hrvata u BiH  svodi se na konstataciju kako koncept etničkog predstavljanja ničim ne pomaže Hrvatima u dijelovima BiH u kojima su oni manjina pa se po toj logici od njih jednostavno očekuje da se svi presele u “Hercegovački kanton” gdje bi onda navodno bili zaštićeni.

‘Političke elite ne žele da dođe do pristupanja BiH u EU’

“Svaki Hrvat iz Bosanske Posavine koji je obespravljen u etnički čistoj Republici Srpskoj i Hrvat iz Središnje Bosne u većinskom bošnjačkom okruženju s radošću odobrava ravnopravnu građansku BiH jednaku za sve, a ne da im nad glavom stoje ploče neke umjetne tvorevine Republike Srpske zbog čije ideje su i protjerani”, kazao je Juratović dodajući kako je kranje cinično Hrvate koji su ipak preživjeli etničke progone u proteklom ratu sada pozivati na preseljenje u dijelove zemlje u kojima bi bili većina.

Juratović je poručio kako je došlo vrijeme da se BiH riješi svoje “rekordne disfunkcionalnosti, nacionalno homogene getoizacije, gdje se i dan danas slave promotori i akteri etničkog čišćenja, odražavaju koncerti u čast onih koji su ubijali druge, oslikavaju se zgrade ratnim zločincima”.

Poručio je kako državi u kojoj se, kao u BiH, djecu u školama razdavaja na nacionalnoj osnovi, nema mjesta u Europskoj uniji.

“Jedino političke elite i politički privilegirani ne žele da dođe do pristupanja BiH u EU jer bi to značilo i njihov kraj”, kazao je Juratović.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr