Međusobni sukobi oslabili su sirijsku opoziciju u borbi protiv predsjednika Bašara al-Asada koja je započela 2011. godine. Njihovi međusobni okršaji pomogli su Asadu i njegovim saveznicima da vrate značajan dio teritorija na sjeveru i oko Damaska.
Ideološke razlike između islamista i nacionalista
Napetosti između dviju najvećih pobunjeničkih skupina rastu u provinciji Idlib, većinom zbog ideoloških razlika između islamističkih militanata i nacionalistički nastrojenih naoružanih frakcija.
Dva se tabora bore za kontrolu nad tom posljednjom sirijskom provincijom koja je potpuno pod kontrolom pobunjenika.
Izvori iz opozicije tvrde kako u većini gradova traju teške borbe između Hajat Tahrir al-Šama, frakcije koju predvodi fronta Al-Nusra nekoć povezana s Al-Kaidom, te njezinog islamističkog rivala Ahrar al-Šama.
Idlib, prijestolnica pokrajine u kojoj su se Tahrir i Ahrar dogovorili o podjeli moći, dosad je bio pošteđen borbi. Taj je grad postao sklonište za desetke tisuća Sirijaca koji su izbjegli iz svojih domova tijekom šestogodišnjeg građanskog rata.
Čelnici Ahrara u posljednje se vrijeme priklanjaju umjerenijem stavu, bliskom sekularnom nacionalističkom pokretu Slobodnoj sirijskoj vojsci (FSA).
Ahrar je čak preuzeo njihovu zastavu, zbog čega su izbili sukobi s džihadistima u mjestima gdje je izvješena.
S druge strane, čelnik Tahrira Abu Mohamad al-Golani ostaje privržen džihadističkoj ideologiji svojstvenoj za Al-Kaidu, iako je njegova skupina prošle godine raskrstila s tom terorističkom organizacijom.
