TIJESNA IZBORNA UTRKA

HOĆE LI FRANCUSKA OSTATI U EU? Dvoje od glavnih favorita za šefa države mogli bi dovesti u pitanje budućnost Unije

Francuzi u nedjelju izlaze na najneizvjesnije izbore u povijesti. Četvero kandidata ima gotovo jednake izglede za drugi krug, a o rezultatima bi mogla ovisiti budućnost Europske unije.

Na francuskoj izbornoj pozornici nikad nije bila veća gužva, a utrka za predsjednika nikad tako nepredvidiva. Od krajnje desnice do krajnje ljevice, Marine Le Pen, Emmanuel Macron, Francois Fillon i Jean-Luc Melenchon nalaze se po anketama u dva, tri posto razlike. Dvoje od njih mogli bi dovesti budućnost EU-a u pitanje.

Marine Le Pen se priprema za ove izbore otkako je do svoga oca preuzela vođenje krajnje desnog Nacionalnog fronta 2011. godine.

Iako ankete sugeriraju da će izgubiti u drugom krugu, protivnici Marine Le Pen strahuju od mogućeg trećeg u nizu neočekivanog trijumfa populista na biralištima, nakon Brexita i pobjede Donalda Trumpa.

Le Pen evidentno ne podnosi EU. Nedavno je zahvalila Nigelu Farageu, koji je vodio kampanju za izlazak Britanije iz EU-a, “što nam je pokazao put iz tog golemog zatvora”. Ta 48-godišnjakinja želi napustiti eurozonu, preoblikovati ili napustiti EU i, iznad svega, zaustaviti useljavanje.

Možda je ublažila ton kakvim se inače služio Nacionalni front, ali to ne umanjuje posljedice onoga što predlaže. “Na ovim izborima odlučuje se o civilizaciji”, rekla je nedavno na jednom skupu.

Još jedan euroskeptik

U međuvremenu neki od najžešćih napada na Le Pen stižu od drugog euroskeptičnog kandidata. Radikalni ljevičar Jean-Luc Melenchon, koji je prošli tjedan izbio na treće mjesto u anketama, više je puta rekao da EU favorizira poslodavce i ne brine za radnike. On želi odbaciti europska pravila koja se tiču proračunskih manjkova, povukao bi se iz trgovinskih sporazuma i ponovo pregovarao o ključnim europskim ugovorima.

Melenchon želi i da Francuska napusti NATO, temeljni kamen europske sigurnosti.

Ali nije samo razočaranje Europskom unijom s radikalne ljevice ili krajnje desnice to što osnažuje šanse dvoje kandidata antiestablišmenta.

Zemljom se proširio maldušni osjećaj da Francuska ne živi u skladu sa svojim potencijalima. Ekonomski rast je trom, jedva iznad jedan posto prošle godine, a stopa nezaposlenosti ‘zabetonirana’ je na deset posto.

U tijesnoj utrci i bivši Hollandeov ministar

Najmlađi kandidat na izborima i favorit za drugi krug, namjerava se boriti i protiv tog malodušja i ekonomskog podbačaja koji ga potiče.

Bivši ministar gospodarstva u administraciji Francoisa Hollandea, 39-godišnji Emmanuel Macron, širi optimizam tamo gdje Le Pen širi strah. On je gorljivi proeuropejac i misli da Francuska treba pridobiti Njemačku u stvaranju socijalno osjetljivije Europske unije.

Tvrdi da je alternativa zastarjeloj podjeli na lijevo i desno i obećava ulaganje u naobrazbu mladih i nezaposlenih te tranziciju na čistu energiju.

Protivnici mu zamjeraju da je pun floskula i klišeja, ali njegova se strategija pokazuje isplativom. Ankete pokazuju da je on kandidat koji bi u mogućem srazu s Le Pen u drugom krugu bio najuvjerljiviji.

Uz to, prihvatljiva je opcija mnogim biračima slijeva i zdesna, iako ga se i Le Pen i Francois Fillon trude prikazati kao političkog nasljednika krajnje nepopularnog predsjednika Francoisa Hollandea.

Sigurna oklada u Fillona pada u vodu

Konzervativac Francois Fillon, koji je na stranačkim predizborima nadmašio i Alaina Juppea i bivšeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja, do prije koji mjesec izgledao je kao sigurna oklada za pobjedu na izborima. Ali onda se otkrilo da je svojoj supruzi iz državnih fondova dobro plaćao za izmišljeni posao savjetnice u parlamentu.

Od skandala se donekle oporavio i drži korak u utrci za drugi krug. Kao i Macron, Fillon je proeuropejac. Upozorava da bi pristup Marine Le Pen prema EU “zemlju odveo u društveni i ekonomski kaos”.

Ali je njegov lijek za ekonomski oporavak mnogo gorči od Macronova. Predlaže otpuštanje pola milijuna zaposlenih u javnom sektoru, ukidanje 35-satnog limita na stardardni radni tjedan i podizanje dobi za mirovinu sa 62 na 65 godina.

Francuzi će u nedjelju moći birati između četiri različite vizije Francuske i Europe. A pošto ankete ukazuju na mrtvu utrku četvero kandidata, mnoge će oči u Europi, ali i šire, biti uprte izvještaje o prvim rezultatima u nedjelju navečer.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr