AKTIVACIJA ČLANKA 50.

PROČITAJTE PISMO KOJE JE POKRENULO BREXIT! May: ‘Ovo je povijesni trenutak nakon kojeg više nema povratka’; Tusk: ‘Hvala i zbogom’

Britanska premijerka Theresa May izvijestila je britanski parlament o aktivaciji članka 50. Lisabonskog ugovora o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije i time je službeno pokrenuta dvogodišnja procedura razdruživanja.

14:10 – “Nemamo razloga pretvarati se da je danas sretan dan, bilo u Bruxellesu, bilo u Londonu”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk nakon što je od britanskog veleposlanika primio službeni zahtjev za izlazak Velike Britanije iz EU-a.

“Tu je pismo premijerke Therese May na šest stranica. Ne postoji razlog da bi se pretvarali da je danas sretan dan, u Bruxellesu ili u Londonu”, započeo je Tusk svoj obraćanje u prepunoj dvorani za novinare u zgradi Europskog vijeća.

Nekoliko minuta prije toga, britanski veleposlanik pri EU-u Tim Barrow uručio mu je pismo britanske premijerke Therese May kojim se aktivira članak 50 Ugovora o EU-u i koji regulira izlazak zemlje članice iz Unije.

“Što bih još na kraju mogao dodati. Već nam nedostajete. Hvala i doviđenja”, završio je Tusk svoje obraćanje javnosti.

Istaknuo je da on i Komisija sada imaju mandat za pregovore u kojima će štiti interese građana, poduzuća i država članica EU-a.

“U ovome nema dobitnika, riječ je o kontroli štete”, rekao je Tusk o pregovorima  o razvoju koji će uslijediti te da je cilj pregovora smanjiti na minimum cijenu Brexita za eurpske građane, gospodarstvo i države.

Tusk je rekao da Brexit ima i jednu pozitivnu stranu, a to je da je preostalih 27 država članica sada ujedinjenije nego ranije.

Cijelo pismo pročitajte u prilogu.

PM Letter to EU Council President by The Guardian on Scribd


13:30 – Theresa May izvijestila je britanski parlament da je predano njezino pismo predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku kojim ga se službeno obavještava da je Ujedinjeno Kraljevstvo nakon više od 40 godina odlučilo napustiti Europsku uniju. Prije toga premijerka je odgovarala na pitanja zastupnika.

‘Prije nekoliko minuta predano je pismo predsjedniku Europskog vijeća kojim se potvrđuje pokretanje članka 50. U skladu s voljom naroda Velike Britanije Ujedinjeno Kraljevstvo napušta Europsku uniju. Ovo je povijesni trenutak iz kojeg nema povrataka. Izlazimo iz Europske unije – sami ćemo donositi odluke i sami donositi naše zakone, preuzet ćemo kontrolu nad stvarima do kojih nam je najviše stalo. Iskoristit ćemo ovu priliku za izgradnju jače i poštenije Britanije koju će naša djeca i praunuci s ponosnom nazivati domom’, rekla je May u svojem obraćanju.


13: 25 – Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk primio je u srijedu u Bruxellesu pismo britanske premijerke Therese May kojim je aktiviran članak 50 Lisabonskog ugovora i službeno pokrenut Brexit. Tusk je o tome izvijestio na svom Twitteru.

“Nakon devet mjeseci, Ujedinjeno Kraljevstvo je isporučilo Brexit” napisao je.

Objavio je i fotografiju kako prima pismo iz ruku britanskog veleposlanika pri EU Tima Barrowa.


RANIJA VIJEST:

Europski dužnosnici, kako prenosi Reuters, očekuju da će predstavnik britanskog veleposlanstva pri EU-u osobno predati pismo koje se sastoji od nekoliko stranica Europskom vijeću koje se nalazi u zgradi prekoputa. Očekuju da će pismo biti pozitivno intonirano u pogledu predstojećih pregovora i da će rezimirati 12 ključnih elemenata koje je May javno istaknula kao svoje glavne ciljeve.

AUTOR ČLANKA 50. KOJI ĆE RASKOLITI EUROPU: ‘Nisam imao Britaniju na umu, ali njegova aktivacija nije neopoziva’

DAN UOČI BREXITA, BRITANCI DOBILI NOVU KOVANICU FUNTE: ‘Bit će među najsigurnijima na svijetu’

Nije im mila sloboda kretanja

Ona želi “jasan i čist” raskid s EU-om, što podrazumijeva napuštanje zajedničkog europskog tržišta kako bi mogla kontrolirati useljavanje građana iz drugih država članica EU-a, što je bio jedan od glavnih razloga za Brexit. Sloboda kretanja ljudi jedno je od temeljnih načela EU-a.

Tusk će u roku od 48 sati poslati ostalim državama članicama nacrt smjernica za pregovore s Londonom. Svoja stajališta o tome iznijet će na Malti gdje će sudjelovati na kongresu Europske pučke stranke (EPP).

BREXIT SKUP K’O DRAGI KAMEN: Izračunato koliko će Hrvatska platiti nakon izlaska Velike Britanije iz EU

Smjernice za pregovore moraju odobriti šefovi država i vlada 27 država članica na samitu 29. travnja u Bruxellesu. Glavni pregovarač s europske strane bit će Francuz Michel Barnier, a s britanske David Davis.

Koliki će biti ceh?

Pregovori će započeti kada države članice u Vijeću u svibnju formalno odobre pregovarački mandat, gotovo godinu dana nakon referenduma 23. lipnja 2016. na kojem su Britanci sa 52 posto glasova odlučili da žele napustiti EU.

Europska komisija želi da se do kraja godine postigne okvirni dogovor o razdruživanju. Najvažnija su pitanja koliko će London morati platiti da podmiri sve svoje obveze prema EU-u, koje se procjenjuju na 55 do 60 milijardi eura, zatim status 1,4 milijuna britanskih državljana u EU-u i 3,3 milijuna državljana drugih država članica koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu, neriješeni pravni sporovi s EU-om te novi režim na granicama.

May želi dogovoriti obuhvatni sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om, no rijetki vjeruju da je to moguće učiniti u roku od dvije godine. Komisija osim toga ne želi pregovarati o tome dok se ne postigne dogovor o razdruživanju. London i neke države članice mogli bi tražiti da se pregovori o trgovini vode paralelno s pregovorima o razdruživanju. Većina diplomata očekuje neki oblik kompromisa u tom pogledu.

Istupaju točno dvije godine od danas

Barnier želi do listopada 2018. finalizirati Ugovor o razdruživanju kako bi ostalo dovoljno vremena da ga ratificira Europski parlament i prihvati kvalificirana većina u Vijeću do ožujka 2019. Vijeće dogovor mora prihvatiti kvalificiranom većinom koju u ovom slučaju čini najmanje 72 posto članica Vijeća koje zajedno imaju najmanje 65 posto stanovništva Unije (bez države koja istupa). Ratifikacija u svih 27 država članica nije potrebna.

ANALIZA UGLEDNOG NEW YORK TIMESA: Europu čekaju 4 ključna izazova. Može li ih preživjeti?

Ujedinjeno Kraljevstvo trebalo bi istupiti iz Europske unije 29. ožujka 2019., točno dvije godine nakon slanja pisma o aktivaciji članka 50.

No to i ne mora biti tako. Britanija može izaći i prije ako se postigne dogovor, a dvogodišnji rok može se i produljiti ako se svi, jednoglasno, s time slože.

Međutim, Bruxelles želi da Britanci odu prije izbora za Europski parlament u svibnju 2019. Unatoč tome što obje strane prijete da konačni dogovor o razdruživanju možda i neće biti postignut, takav kaos ne bi nikome odgovarao.

Britanci se mogu predomisliti

Autor članka 50., britanski diplomat John Kerr, smatra čak da njegova aktivacija nije neopoziva. Ujedinjeno Kraljevstvo moglo bi tijekom dvogodišnjeg razdoblja predviđenog za pregovore odlučiti da ipak ne želi napustiti EU, smatra on, ali i priznaje da ne može zamisliti da bi se politička situacija u Londonu mogla toliko promijeniti da dođe do takvog zaokreta.

May i europski čelnici smatraju da će biti potreban i prijelazni sporazum kako bi se omogućilo više vremena za dogovor o budućem trgovinskom sporazumu i prilagodbu na nove uvjete. Očekuje se da će za konačni dogovor trebati još dvije do pet godina nakon Brexita. Taj će trgovinski sporazum morati ratificirati sve države članice EU-a.

A što sa Škotskom?

Situaciju dodatno komplicira Škotska, koja želi novi referendum o neovisnosti jer se protivi izlasku iz EU-a. Ako to provede i glasuje za neovisnost, očekuju je pregovori o razdruživanju od Ujedinjenog Kraljevstva i vjerojatno novi pregovori o pristupanju Europskoj uniji. May se protivi da se škotski referendum održi dok se vode pregovori o razdruživanju od EU-a jer bi joj to oslabilo poziciju.

HOĆE LI NEOVISNOST ŠKOTSKE BITI NOĆNA MORA ZA EUROPU? ‘Mogli bismo se suočiti s dosad nezabilježenom situacijom…’

Nakon što iziđe iz EU-a, u Ujedinjenom Kraljevstvu više neće vrijediti europski ugovori. Europski zakoni više za Britaniju neće vrijediti, no nacionalni zakonski akti usvojeni radi provedbe ili prenošenja europskih zakona ostat će na snazi dok ih nacionalne vlasti ne izmijene ili ukinu.

Odlaskom Ujedinjenog Kraljevstva, koje je u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) ušlo 1973., završit će više od 40 godina često mučnih odnosa između Londona i Bruxellesa. Britanci su Europsku uniju oduvijek doživljavali kao prije svega zajedničko tržište i protivili se političkoj integraciji.

Rimska deklaracija

Suočene s tim velikim izazovom, 27 država članica obećalo je u subotu u Rimskoj deklaraciji, usvojenoj u povodu 60. godišnjice potpisivanja Rimskih ugovora, da će ostati jedinstveni i da će nastaviti zajedno graditi Europsku uniju i nakon Brexita.

“Djelovat ćemo zajedno, različitim ritmom i intenzitetom kada je potrebno, krećući se u istom smjeru, kao što smo to činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenim za one koji se žele pridružiti kasnije. Naša Unija je nepodijeljena i nepodjeljiva”, poručili su.

Prije Ujedinjenog Kraljevstva, 1985. tadašnju Europsku zajednicu (EZ) napustio je Grenland. Nakon što je dobio svoju samoupravu Grenland je na referendumu 23. veljače 1982. s 53 posto glasova odlučio izići iz EZ-a. No to pravno gledano nije bilo istupanje države članice jer je bio dio Danske, kao što je to i danas. Njegov izlazak reguliran je promjenama Ugovora, smanjenjem njihove teritorijalne nadležnosti, što su ratificirale sve države članice. Grenland je postao pridruženi prekomorski teritorij s posebnim odnosima s EU-om, posebno na području ribarstva (ima pristup zajedničkom tržištu ribarskih proizvoda u zamjenu za pristup europskih ribara grenlandskim vodama).

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr