Plan, koji je prije toga bio objavljen u Ženevi, odnosi se na takozvanu istočno-mediteransku i zapadno-balkansku rutu i poziva na pružanje pomoći Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Turskoj u rješavanju potreba izbjeglica i migranata tijekom ove godine.
Plan je napravljen pod pokroviteljstvom Povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), a dužnosnica UN u Srbiji Irena Vojačkova-Solorano objasnila je na predstavljanju plana u Beogradu da potpora uključuje više segmenata humanitarne pomoći.
Riječ je, kako prenosi RTS, "o srednjoročnoj razvojnoj podršci vladi Srbije i lokalnim zajednicama za odgovor na potrebe izbjeglica i migranata u područjima zaštite, obrazovanja, prehrane, zdravlja, logistike i skloništa".
Pristup dugoročnim rješenjima
Primjena plana, kako je naglasila Vojačkova-Solorano, podazumijeva "punu operativnu suradnju vlada i agencija UN, ali i nevladinih organizacija" u cilju nadogradnje postojećih kapaciteta, kako bi se osigurala zaštita migranata i izbjeglica "i pristup dugoročnim rješenjima".
Voditelj izaslanstva UNHCR-a u Beogradu Hans Friedrich Schoeder ocijenio je plan "značajnim zato što upućuje na specifična područja u kojima je potrebna pomoć", a kao donatore je naveo brojne vlade u svijetu, građane, zaklade i privatni sektor.
Prema posljednjim službenim podacima, kroz Srbiju u prosjeku prođe između 2000 i 2500 ljudi dnevno, a vlada u Beogradu priopćila je 20. siječnja da u upravljanju migrantskom krizom slijedi odluku austrijske vlade, koju je dobila posredstvom vlada Slovenije i Hrvatske.
Po toj odluci migranti neće moći nastaviti putovanje ako nisu izrazili namjeru zatražiti azil na teritoriju Austrije i Njemačke.
