Slijede godine državne štednje

28.8.2000.
2:54
VOYO logo

Ministar financija Mato Crkvenac iznadprosječnim je ocijenio rad skupa u Plitvicama, na kojemu se četiri dana raspravljalo o državnom proračunu u iduće tri godine, strategiji gospodarskog razvitka, promjenama porezne politike i osnovama za socijalni sporazum. Stručno je raspravljen cijeli paket koji bi trebao promijeniti negatine trendove u Hrvatskoj, a s druge strane - pokazalo se da argumentiranom dijalogu svih ključnih partnera na socijalnoj i političkoj sceni nema alternative.

Kao osnovni cilj strategije gospodarskog razvoja Crkvenac je istaknuo brže zapošljavanje, pa bi se već iduće godine trebala povećati zaposlenosti, s tim da više ne bi bilo moguće da netko radi a ne prima plaću. Kako bi se to postiglo, nužno je povećati proizvodnju i izvoz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema projekciji Ministarstva financija, broj novozaposlenih trebao bi u godini rasti za 30-ak tisuća, ili dva posto. Bruto domaći proizvod trebao bi u iduće dvije godine rasti od tri do četiri posto, a nakon toga i do pet posto. Plaće bi rasle sporije od proizvodnosti rada kako bi se stimulirala štednja i investicije.

Svrha strategije je ekonomska politika i socijalna stabilnost, te postizanje europskih značajki ekonomije i društva, što znači pripremanje preduvjeta za priključivanje Europskoj uniji. Kako bi se to postiglo, Crkvenac je najavio restriktivnu fiskalnu politiku, što znači manju rastrošnost države i manji porezni teret građanima i poduzećima. Time će se otvoriti prostor monetarnoj politici, što bi trebalo potaknuti pad kamatne stope, brži razvoj financijskog tržišta i vođenje odgovarajuće politike tečaja kune. Tečaj precijenjen, no devalvacija ne dolazi u obzir. Ona bi dala neke rezultate, ali nijedan gospodarski problem ne bi dugoročno riješila. Stoga se Crkvenac zauzima za vođenje politike realnog tečaja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao sljedeću polugu strategije razvitka ministar je istaknuo daljnju ubrzanu privatizaciju i restrukturiranje gospodarstva. Poduzeća koja nemaju tržište morati će u stečaj, a poticat će se ona perspektivna. U svakoj županiji i svakom gradu ima barem tri do šest jakih poduzeća, koja imaju perspektivu, i država će im, oslobađajući ih dugova, pomoći da ojačaju. Ta bi poduzeća mogla naći i strane strateške partnere, i to je slijedeća poluga strategije gospodarskog razvoja. Hrvatska želi partnerstvo sa svijetom i dolazak stranog kapitala, no, ne kao pomoć, nego kao partnerstvo.

Kako bi se gospodarstvo stabiliziralo, potrebno je smanjiti državnu potrošnju. Stoga se za iduće tri godine predlaže proračun koji bi na rashodovnoj strani trebao biti gotovo zamrznut na 50 milijardi kuna. Povećali bi se proračunski izdaci za obrazovanje, znanost, zdravstvo i socijalu. S druge strane, plaće iz proračuna bile bi ograničene, no njihov bi rast bio moguć ako bi se smanjio broj zaposlenih u javnim službama. Sa socijalnim sporazumom i promjenama u poreznoj politici, te bi mjere trebale bitno odrediti budućnost Hrvatske, kazao je Crkvenac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlada je u šest mjeseci počela voditi novu ekonomsku politiku koja daje prve rezultate u oživljavanju gospodarske aktivnosti, podmirivanju državnih dugova i plaćanja obveza, te novoj aktivnijoj monetarnoj politici. Ministar presudnim smatra to što se ekonomska politika počela voditi kao tržišna, europski usmjerena politika, čime se odstupilo od dogovorne ekonomije, socijalizma, ali i arbitražne proizvoljne ekonomske politike kakva je bila zadnjih deset godina.

O razgovorima o osnovama socijalnog sporazuma novinare je izvijestio predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Vitomir Begović. Između triju socijalnih partnera nema prijepora da treba pristupiti dijalogu kako bi se postigao socijalni sporazum. Zajednički su ciljevi sindikata, poslodavaca i Vlade rješavati gospodarske i socijalne probleme. Razgovor o osnovama sporazuma bio je vrlo kvalitetan, no teži dio - usklađivanje detalja tek slijedi, rekao je Begović. Među ostalim, razgovarat će se i o politici plaća i o tome hoće li će one rasti sporije ili u skladu s rastom BDP-a, ili možda kao inflacija. Tekst sporazuma trebao bi biti usklađen do početka studenoga, a nakon toga važna je njegova provedba, zaključio je predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Toma
Otok iskušenja
Senorita 89
Versailles
hABAZIN VS. mAGYAR
default_cta
Brak na prvu
Hell's kitchen
Trumbo
Ljubavna zamka
Vlakovi
default_cta
Pevačica
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Cijena strasti
VOYO logo