Račan: Neće biti obnove Jugoslavije

U interviewu Hrvatskoj televiziji hrvatski je premijer otklonio dvojbe oko za jesen najavljenog zagrebačkog summita, te najavio daljnje poboljšanje gospodarskih trendova

Nitko više ne može utjerati Hrvatsku u nekakvu novu jugoslavensku ili balkansku državnu tvorevinu, istaknuo je premijer Ivica Račan, govoreći u nedjeljnom “Dnevniku plus” Hrvatske televizije, a komentirajući najavu zagrebačkog summita koji bi trebao biti održan u studenome.

Račan drži kako nije dovoljno da se na summitu samo deklarativno podrže zemlje koje nastoje ući u EU. “Moramo unaprijed znati što hoćemo od tog skupa, na kojem valja razmotriti i definirati ozbiljne probleme regije i odnose unutar nje te testirati odnos EU prema zemljama koje kucaju na vrata Europe”, kazao je Račan, dometnuvši kako očekuje da će se to napraviti do početka summita. Račan je ocijenio kako bi summit mogao biti još jedna međunarodna afirmacija Hrvatske. Govoreći o ulozi Hrvatske u regiji, Račan je ponovio da je za regionalnu suradnju, ali ne i za regionalnu sudbinu. Ne želim da Hrvatska bude predvodnik regije jer ona je srednjoeuropska i mediteranska, a dijelom balkanska zemlja, rekao je premijer.

Osvrnuvši se na prvih šest mjeseci rada Vlade, premijer Račan je ocijenio kako su vidljivi pozitivni trendovi, iako je stanje još uvijek loše. Podsjetio je na porast industrijske proizvodnje i trgovine, te minimalno povećanje izvoza. Ustvrdio je kako će do kraja godine pozitivni pokazatelji biti još bolji, a promijeniti će se i negativni trendovi u zapošljavanju. “Slijedi vruća jesen, ali Vlada ima sredstva da se ona ohladi”, zaključio je Račan. Govoreći o mogućoj rekonstrukciji Vlade, Račan je podsjetio da je na čelu koalicijske Vlade i da za neke poteze mora dobiti suglasnost partnera. U ovom trenutku od kadrovskih promjena važnija promjena organizacije i način rada Vlade. Tijekom rujna početi će rasprava o nacrtu prijedloga proračuna za 2001. i do kraja mandata Vlade. Tim će se potezom, po njegovoj ocjeni, poslovnim ljudima, sindikatima i potencijalnim investitorima pokazati da su uvjeti privređivanja stabilni i konstantni.

Osnovni cilj dvodnevnog posjeta BiH bio je jačanje suradnje dviju neovisnih država. Tom prigodom potpisana su dva sporazuma, o suradnji ministarstava vanjskih poslova i privremenom prelasku granice uz osobne iskaznice. Osvrnuvši se na zamjerku Alije Izetbegovića njegovom posjetu Mostaru, Račan je rekao da “taj posjet nije nastavak stare hrvatske politike prema BiH, no očito je da to neki u Sarajevu nisu shvatili.” U Mostaru “snažno podržao” pokušaj da se kroz gradsku upravu ojača suživot hrvatskog i bošnjačkog naroda, što, ustvrdio je, izaziva “paničnu reakciju onih koji su i dalje za konflikt”. Podsjetio je da je u Mostaru razgovarao s legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH, koji obnašaju najveće državne i općinske dužnosti, a ne s predstavnicima neke stranke. U Sarajevo je, istaknuo je, došao poduprijeti cjelovitost i neovisnost BiH i sve demokratske snage u toj zemlji. Demokratske snage Hrvatske su osuđivale politiku prema BiH koja je štetila i BiH i Hrvatskoj, no ta je politika poražena. Ne znam u ime koje politike se treba ispričavati. U ime hrvatske države ne treba se ispričavati. Ona je prije vodila dvostruku politiku, ali nisu svi mislili i radili isto, stoga se za tu lošu politiku trebaju ispričati njezini zagovornici i subjekti. Podsjetivši da je do tragičnog sukoba Hrvata i Bošnjaka došlo nakon srpske agresije na BiH, rekao je da je odgovornost za taj sukob bila na obje strane. Nije moje da utvrđujem koliko je tko sudjelovao u toj odgovornosti, istaknuo je. Na upit ima li Tuđmanovog naslijeđa u politici prema BiH, premijer je rekao da nema, da je to sada transparentna politika koja se vodi preko institucija vlasti. No, upozorio je, u BiH ima previše starog odnosa prema Hrvatskoj. Istaknuo je kako je uočio pozitivne promjene kod Hrvata u BiH, ocijenivši da one još uvijek nisu dovoljne.

Hrvatski premijer drži da je slučaj Enron trenutno, ali ne i trajno naštetio hrvatskom poslovnom kredibilitetu. Za Hrvatsku nepovoljan ugovor pokušati će popraviti kroz pregovore. “Ako to ne uspijemo, ugovor ćemo poštivati”, rekao je, naglasivši kako nije dobro donositi konačne sudove dok pregovori traju, a što je bio slučaj i u Hrvatskoj i izvan nje. Enron je respektabilna tvrtka s kojom nije lako pregovarati, upozorio je. Osvrnuvši se pri tom na neke izjave, među kojima i temperamentnu izjavu američkog veleposlanika u Hrvatskoj Williama Montgomerya, Račan je kazao kako mu se takav Montgomeryev temperament sviđa kad igraju tenis, a ovom slučaju malo manje. Kao najveći problem ugovora Račan je istaknu Enronovo nastojanje da se Hrvatska na 20 godina obveže kupovati električnu energije uz fiksnu cijenu. “To nije europska praksa jer postoji tržište energenata”, kazao je Račan, naglasivši kako bi takav ugovor blokirao transformaciju i privatizaciju HEP-a. Izrazivši očekivanje da će pregovori s Enronom završiti na obostrano zadovoljstvo, hrvatski premijer je naglasio kako je obveza Vlade da ničim ne šteti hrvatskim gospodarskim i nacionalnim interesima te da tu neće biti popuštanja. Račan je odbacio tvrdnje da je slučaj Enron utjecao na službeni poziv SAD-a hrvatskom predsjedniku i premijeru, koji je relativno kasnio.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr