Pregled poslovne 2000. godine

Sam kraj godine Hrvatska dočekuje kao punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije, s dogovorenim novim stand by aranžmanom s Međunarodnim monetarnim fondom, riješenim problemom i isplaćenim osiguranim štednim ulozima štedišama banaka u stečaju i prihvaćenim novim paketom poreznih zakona

To su ujedno i neki od najvažnijih događaja iz pregleda zbivanja u hrvatskom gospodarstvu u 2000.

Prijam Hrvatske u WTO nakon sedam godina pregovaranja, krajem studenoga, otvorio je novo razdoblje u gospodarstvu. arti-200012204013006

Promjene su počele već 1. srpnja, kada su se industrijski proizvodi pri uvozu u Hrvatsku počeli cariniti po prosječnoj stopi od 6,35 posto, umjesto dosadašnjih 10 posto.

Sniženje carina za poljoprivredno-prehrambene proizvode sa sadašnjih 30,3 na prosječnih 24,3 posto (s ribama i ribljim prerađevinama 21,2 posto) pričekalo je dan službenog prijama Hrvatske u WTO, 30. studenoga. arti-200011284074006

Plasman druge emisije obveznica Republike Hrvatske u Japanu, u iznosu od 380 milijuna dolara, po postignutim je uvjetima ocjenjen do sada najuspješnijim plasmanom hrvatskih obveznica na međunarodnom financijskom tržištu. Obveznice su emitirane s rokom dospjeća od sedam godina te uz kamatnu stopu od tri posto.

Početkom godine, točnije 27. siječnja, počela je normalizacija zračnog prometa i otvaranje svih zračnih puteva iznad jugoistočne Europe, koji su zatvoreni od 1991.

arti-200011284074006Hrvatska zrakoplovna tvrtka Croatia Airlines preuzela je četvrti novi zrakoplov Airbus A319, od šest naručenih za obnovu flote i završila prvu fazu obnove svoje flote koju sada čini 10 zrakoplova. Prvi put u povijesti CTN prevozi milijuntog putnika.

Ovogodišnja žetva pšenice, unatoč oprezu u prognoizama zbog suše, završila je s dobrim prinosima, uz procjenu ukupnog uroda pšenice od oko 900.000 tona, što je dostatno za potrebe mlinsko-pekarske industrije, sjemena za sjetvu, te izvoz određenih količina. A upravo izvoz pšenice i problemi vezani uz njega provlačili su se tijekom cijele godine.

arti-200011294092006Državni proračun za 2000., nakon privremenog financiranja donesen je u ožujku, nakon parlamentarnih izbora, pri čemu je sastavni dio proračuna bilo i ostvarenje kapitalnih prihoda od druge privatizacije Hrvatskog telekoma. No, ta je privatizacija odgođena za iduću godinu zbog nepovoljnog financijskog trenutka na tržištima.

Plaće proračunskih korisnika u travnju su smanjene za 5 posto, uz tu mjeru donesena odluka o povećanju neoporezivog dijela dohotka sa 1000 na 1250 kuna, te odluka o povećanju minimalne plaće sa 1500 na 1700 kuna.

U lipnju se smanjuju stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i to za dva postotna boda. Ujedno je produljen rok plaćanja PDV-a sa 10-toga na zadnji dan u mjesecu, a istodobno je došlo do povećanja trošarina kao protumjere.

arti-200012204013006Hrvatska je Vlada davanjem državnih jamstava podržala programe četiri brodogradilišta – riječkog 3. Maja, Brodosplita i Brodotrogira, te pulskog Uljanika – za završetak starih narudžbi i za izgradnju 11 novih brodova. Vlada je dala jamstva u iznosu oko 300 milijuna dolara za izgradnju 11 novih brodova, te dva jamstva u iznosu od 33 milijuna njemačkih maraka za završetak starih narudžbi.

Hrvatski inozemni dug, prema novoj metodologiji koja se primjenjuje od ožujka ove godine, prema stanju krajem prošlogodišnjeg listopada, iznosi 9,67 milijardi američkih dolara, odnosno oko 2.150 dolara po stanovniku. Iz toga proizlazi da udio ino duga u prošlogodišnjem bruto domaćem proizvodu, koji se procjenuje na 20,19 milijardi dolara, iznosi gotovo 48 posto.

Hrvatsku je krajem ožujka posjetio prvi put prvi potpredsjednik EBRD-a Charles Frank koji je istaknuo da bi do kraja godine EBRD mogla uložiti oko 200 milijuna eura. U to vrijeme započeli su razgovori izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) s vlastima u Republici Hrvatskoj o sklapanju novog stand- by aranžmana između Hrvatske i MMF-a.

I nakon još dvije runde pregovora, početkom prosinca postignut je preliminarni dogovor o novom aranžmanu, vrijednom oko 250 milijuna dolara (200 milijuna specijalnih prava vučenja.

Bankarski sektor, osim od početka ožujka vidljivim trendom smanjenja kamatnih stopa za kredite građanima i gospodarstvu obilježen je sa nekoliko velikih transakcija.

Nakon zapadanja u krizu Istarske i Cibalae banke, Vlada početkom travnja odlučuje izdati nove obveznice za restrukturiranje gospodarstva, čime se zapravo zamjenjuju obveznice iz 1991. izdane bez kamatne stope, u ukupnoj vrijednosti 57,5 milijuna kuna.

Nakon toga, u dogovoru s Vladom, Zagrebačka banka preuzima deponente Cibalae banke, a Istarska krajem godine prelazi u većinsko vlasništvo Regent fonda iz Londona, koji je prije toga postao većinskim vlasnikom Dalmatinske banke.

Završava sanacija Dubrovačke banke i Croatia banke, za koje se krajem godine raspisuje natječaj za privatizaciju.

Godinu je obilježilo i privatizacija Riječke banke te preuzimanje dviju banaka. Ugovor s Bayerishe Landesbank o kupnji dionica Riječke banke potpisan je 3. svibnja u Rijeci, Varaždinsku je banku preuzela Zagrebačka banka, a Međimursku banku Čakovec Privredna banka Zagreb.

Bankarsku 2000. obilježilo je i prvo veliko spajanje – Trgovačka, Bjelovarska i Čakovečke banke u Erste & Steiermarkische bank. Hrvatska udruga banaka (HUB), kao predstavnik hrvatskog bankarstva primljena je kao pridruženi član u Bankovnu federaciju Europske unije (FBE – Banking Federation of the European Union).

Početkom svibnja održan je Peti hrvatski financijski forum, Zlatnu dionicu za najbolju dionicu na hrvatskom tržištu kapitala u 1999. godini dobiva farmaceutska tvrtka Pliva, a Plivina je dionica proglašena i Industrijskom dionicom godine. arti-200011294092006

Bankarska dionica je dionica Zagrebačke banke serije “O”, Turistička dionica godine je dionica porečke Plave lagune, a Zlatnu dionicu za privatizacijski investicijski fond (PIF), koja je dodijeljena prvi put dobio je Dom fond.

Donosi se odluka o odgodi mirovinske reforme na 1. siječnja 2002.

Zagrebačka banka i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) potpisali su krajem lipnja ugovor o aranžiranju izdanja obveznica HZZO-a do iznosa od 1,7 milijardi kuna, uz državno jamstvo hrvatske Vlade. Država odlučuje izdati i obveznice u ukupnom iznosu od 2,5 milijardi kuna kako bi svim štedišama do kraja godine isplatila osiguranu štednju 11 banaka u stečaju.

Obrtnici i poduzetnici pozdravili su novi ustroj Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, koje se aktivno uključilo u poticanje gospodarstva nizom programa. “Gruda snijega” naziv je programa kojima se u suradnji s županijama i poslovnim bankama potiču poduztenici uz godišnju kamatnu stopu od 8 posto, i poček otplate od dvije godine.

Potiče se, uz iste uvjete, turizam, izvoz, kao i resutrukturiranje poduzeća u većinskom državnom vlasništvu.

Mate Vladić, vlasnik tvornice furnira “Mio Veeners”, proglašen je najboljim hrvatskim poduzetnikom na 4. nacionalnom savjetovanju o malom gospodarstvu.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr