Vidošević: Najjači udar krize tek 2013.

‘Hrvatska je i dalje u krizi i njezin najjači udar očekujem u 2013. godini. No, pokazatelji će biti vidljivi već u zadnjem tromjesečju ove godine. Stoga se svi subjekti vlasti trebaju udružiti kako nam se predložene, ali i provedene mjere ne bi vratile kao bumerang i Vladi treba svakako dati potporu’, kaže Nadan Vidošević.

Crne prognoze o vrhuncu krize u 2013. iznesene su u četvrtak na konstituirajućoj sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore. Predsjednik HGK Nadan Vidošević rekao je da treba djelovati i pratiti zemlje u okruženju kako nam se ne bi dogodio crni scenarij Italije i Grčke.

Šef HGK ocijenio je da u Hrvatskoj nema novog kapitala, nego uglavnom “recikliranog”.

Presudne su naše slabosti

Da se stanje u gospodarstvu u protekla tri mjeseca od prethodne skupštine nije promijenilo, te da je sve izglednije da će recesija potrajati, a kruže i najave da cijelom svijetu prijeti daljnja recesija i dužnička kriza, naglasila je i direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević Matić.

Naročito se to odnosi na EU, čije članice u posljednje vrijeme gube kreditni rejting, a u ovim silno turbulentnim vremenima kretanja na svjetskim tržištima ključna su i za hrvatsko gospodarstvo. Belošević Matić ocijenila je da su ovog trenutka nama presudnije naše slabosti koje se ogledaju kroz nisku konkurentnost zbog zastarjele tehnologije i nedovoljne inovativnosti, te kroz nedovršene reforme, piše Vjesnik.

Belošević Matić je podsjetila da već treću godinu zaredom pada industrijska proizvodnja, te da je sada na razini 88 posto one iz 2008. Promet u trgovini na malo u odnosu na 2008. smanjen je za 16 posto.

I HGK je na sjednici pridonio rasterećenju gospodarstva i ublažavanju posljedica krize snižavanjem komorskih doprinosa, ali u puno manjoj mjeri nego što je to učinila Vlada koja je prepolovila parafiskalne namete. Vidošević je rekao da se komorski doprinosi snizuju za 15 posto, nakon što su ranije u dva navrata – 2009. i 2010. sniženi za 25 posto.

Članarina će za 95 posto članica, a to su uglavnom tvrtke do 50 zaposlenika, biti niža za 5 kuna tj. smanjit će se s 55 na 50 kuna, za srednja poduzeća će umjesto dosadašnjih 1500 iznositi 1275 kuna, a za velika poduzeća umjesto 5500 bit će 4675 kuna. Na taj način članice bi izdvojile oko 25 milijuna kuna manje, a s prijašnjim smanjenjima ušteda iznosi ukupno 85 milijuna kuna.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr