Velika tvrtka za članstvo u HGK mjesečno daje i do šest plaća radnika

Najavljeni prijedlog ukidanja obaveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) potegnuo je pitanje i treba li članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), koje je također obavezno, postati dobrovoljno.

HGK uz središnjicu ima 20 županijskih komora i šest predstavništava (u Bruxellesu, Moskvi, Sarajevu, Beogradu, Kotoru i Prištini), te ima 634 zaposlenih. Ove godine HGK planira ukupno uprihoditi 208 milijuna kuna, od čega od članarina i doprinosa tvrtki 180 milijuna kuna.

O veličini tvrtke ovisi koliko je članstvo: 82.905 malih tvrtki plaća 50 kuna mjesečno, 2.974 srednjih tvrtki plaća 1.275 kuna mjesečno, a 1.120 velikih tvrtki plaća 4.675 kuna mjesečno. Uz to svaki mjesec plaćaju i doprinose, a oni se za 2013. računaju tako da se ukupan prihod tvrtke iz cijele 2011. pomnoži sa stopom od 0,005 posto, a dobiveni iznos podijeli se na 12 mjesečnih rata.

Dobrovoljno članstvo: za i protiv

Tako će npr. velika tvrtka s 252 zaposlena i godišnjim prihodom od 100 milijuna kuna ove godine HGK-u uplatiti ukupno 556.100 kuna. Svakog mjeseca njezin ceh za članarinu i doprinose iznosi 46.341 kunu, što je gotovo šest prosječnih mjesečnih bruto plaća radnika, piše Slobodna Dalmacija.

Ekonomist Ljubo Jurčić je za list komentirao da članstvo mora biti dobrovoljno. “Ako nudi konkretne proizvode i usluge koji su članstvu jeftiniji nego na tržištu, onda obvezno članstvo ima smisla”, ocijenio je Jurčić. Slično smatra i vlasnik Orbica Branko Roglić, koji kaže da članstva u komorama trebaju biti dobrovoljna.

Vladimir Ferdelji, predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA, koji je nekad bio potpredsjednik HGK, smatra da bi Komori trebalo dati rok od 4 do 5 godina za transformaciju na dobrovoljno članstvo. Željko Žutelija, savjetnik u Službi za odnose s javnošću i izdavaštvo HGK, brani obaveznu članarinu:

“Dijelimo stavove WTO-a (GATT) i Međunarodne trgovačke komore u Parizu, koje potvrđuju da obvezno članstvo jamči neovisnost gospodarskih komora na više načina: nakon temeljite rasprave mogu se u komorama donositi odluke općeg interesa, pri čemu ne treba voditi računa o članicama koje bi se zbog kratkoročnih, komercijalnih ili drugih interesa tome suprotstavile; jača se neovisnost komora od države jer se ne oslanjaju na državne subvencije; sustav financiranja omogućuje komorama da, u interesu svojih članica, formiraju odgovarajuće visoko osposobljene stručne službe”, nabrojao je Žutelija.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr