'To je katastrofa, svi smo potonuli'

Štednja, štednja, štednja… Riječ je koju svakodnevno slušamo od strane ministara, jer, kao štednjom bi se trebali izvući iz krize. No, kako sada stvari stoje, glomazni državni aparat nije promijenio svoje navike, ali jesu građani koje na štednju tjera – neizvjesnost.

U Hrvatskoj je u rujnu promet u trgovini na malo realno porastao za 1,4 posto na godišnjoj razini, znatno više nego u kolovozu, kada je potrošnja porasla blagih 0,3 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku o nočekivanom rastu potrošnje u rujnu zatekle su trgovce. Željko Jeger, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima, stvarno stanje u trgovinama, u prvom redu u onima koje prodaju odjeću i obuću, opisuje u posve crnim tonovima.

“Deveti je mjesec na razini prošlogodišnjeg, možda blago poboljšane, ali nikakav značajan rast prometa nije ostvaren. U pitanju je pozitivna nula. Što se tiče 10. mjeseca, to je katastrofa, svi smo potonuli”, kaže Jeger.

Dodaje da je rujan mjesec u kojem se tradicionalno više troši, i to u prvom redu zbog opremanja djece za vrtiće i škole. Ono što trgovci primjećuju je trend rasta prometa u trgovinama sportske opreme, posebno sportske obuće, no u listopadu je i u tom segmentu zabilježen pad prodaje.

“Stvar mogu izvući samo rasprodaje koje su negdje već počele”, pesimističan je Jeger.

Ako se gleda prvih deset mjeseci ove godine, ocjenjuje, u odnosu na 2013., ostvareni promet u maloprodaji je lošiji.

Ljudi se otpuštaju, puni se burza

“Mali trgovci propadaju, oni nemaju šanse preživjeti. Veliki režu troškove, oni koji imaju 20 prodavaonica, zatvorit će ih četiri-pet. Režu se troškovi poslovanja, otpuštaju se ljudi i puni burza rada. Kud nas to vodi”, pita se predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima.

Tvrdi da svi šoping centri bilježe pad prometa.

“Prošećite šoping centrima, vidjet će te koliko ima zatvorenih prostora i kakva je struktura posjetitelja, kaže Jeger, zaključujući da je sve više građana koji gledaju, manje onih koji kupuju.

Tako će, nažalost, ostati sve dok se ne promjene negativni gospodarski trendovi, jer se u situaciji kad mnoge plaće i radna mjesta nisu sigurni, građani koji imaju nešto novca susprežu od kupovine. U prilog tome idu zadnji podaci Hrvatske narodne banke koji pokazuju da su u odnosu na kraj 2013. štedni kunski i devizni depoziti porasli za gotovo 10 milijardi kuna.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kaže kako podaci o rastu štednje na neki način pobijaju statistike o rastu prodaje, i potvrđuju da građani u strahu ne troše, odnosno da kupuju i plaćaju samo ono što se mora.

“Podaci o rastu iznosa štednje sve govore. Jedan dio je uzrokovan promjenom tečaja, većina građana šetedi u eurima, pa su zbog rasta tečaja porasle i vrijednosti ukupne štednje, a jedan dio povećanja štednje je sigurno posljedica uzdržavanja od kupnje. To može biti jedino to, jer nema drugih parametara koji bi išli u prilog rastu štednje u bankama – nije došlo do povećanja primanja građana, povećanja mirovina, rasta broja zaposlenih, niti bilo čega drugog što bi potaknulo štednju građana”, kaže Sever.

Ovakvi trendovi, dodaje, posljedica su neizvjesnosti koja muči veliku većinu građana.

“Ljudi su u strahu od sutrašnjice i naravno da se susprežu od potrošnje. To pokazuje i da ništa dobro ne očekuju od budućnosti, već čuvaju novac za crne dane”, kaže Sever.

Sindikalist podjeća na sivu hrvatsku stvarnost i činjenicu da veliki broj građana jedva preživljava. Uočeno je i da je u godinama krize došlo do preraspodjela sredstva i da je, nakon rasta cijena električne energija i plina, udio komunalija i troškova stanovanja u mjesečnoj potrošnji rastao na uštrb udjela novca koji obitelji izdvajaju za hranu.

“Štedi se i na hrani. To je alarm”, kaže Sever.

Upravo zbog neizvjesnosti neće se ništa promijeniti u bližoj budućnosti, ocjenjuju i ekonomski analitičari. Neki od njih, s dozom optimizma, na godišnjoj razini ipak očekuju rast prometa u trgovini na malo. Taj rast je minimalan, ali ohrabrujuć – ako se uopće ostvari.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr